– Knjiga "U potrazi za Višeslavovom krstionicom" prof. dr. sc. Ante Uglešića predstavljena je u četvrtak, 23. siječnja 2025. godine u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Uz predstavljanje knjige, koje su organizirali HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače, upriličeno je i predavanje.
O tom vrijednom znanstvenom djelu koje predstavlja sintezu novoistraženih i potvrđenih arheoloških činjenica o porijeklu i nastanku Višeslavove krstionice kao jednom od simbola hrvatskog kršćanskog, nacionalnog i kulturnog identiteta, govorili su dr. sc. Miroslav Katić i sam autor prof. dr. Ante Uglešić.
Dr. sc. Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu koji je i nakladnik knjige, istaknuo je kako je bitna komponenta knjige fotogrametrijski snimci pročelja crkve s arheološkom dokumentacijom te da se autor nije iscrpio u polemičkom dijelu koji je dominirao posljednjih godina o krstionici.
Nakon kontekstualizacije, nalaženja prostora i svega, logičan je bio i sljedeći korak, a to je povijesna interpretacija koju je Uglešić također uspješno učinio, kazao je on, te naglasio činjenicu da će ova knjiga biti pristupačna i studentima, a da je Višeslavova krstionica sada u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Uglešićeva knjiga donosi dokaz da je Višeslavov krsni zdenac, kojeg su u 18. stoljeću otuđili Mlečani, da bi sredinom 20. stoljeća bio vraćen u Hrvatsku, zaista bio postavljen u ninskoj crkvi, ali s bitnom izmjenom u odnosu na dosadašnje zaključke. Zdenac nije bio izrađen oko 820. godine, nego za uspostavu Ninske biskupije, što potvrđuje i provedena analiza, koja ga smješta u razdoblje od 876. do 878. godine. Iz toga proizlazi da Višeslav nije živio prije Domagoja, nego je bio Domagojev sin, čime je upotpunjena genealogija hrvatskih vladara.
U svom predavanju dr. Uglešić je kazao kako je od početka znao da zdenac ne može biti datiran u 820. godinu, kao ni to da je služio da se ulazi u njega, jer je ta praksa bila napuštena koncem 8. stoljeća.
Napravljen je u vrijeme pape Ivana VIII., pri uspostavi Ninske biskupije, a na njemu se vidi i garež, koji se može povezati sa spaljivanjem stolne ninske crkve, kao i činjenicom da je na sebi imao drveni poklopac. Naglasio je kako sve što je naveo u knjizi ide u prilog da je krsni zdenac iz Nina, a jedino što nedostaje je da u nekim spisima pronađemo kad je došao u Veneciji, a zasigurno nakon 1720., jer se tada više ne spominje u vizitacijama, rekao je Uglešić.
Naglasio je činjenicu kako ova knjiga nepobitno pokazuje da je Nin za hrvatsku povijest daleko značajniji nego što se misli i zna, te da na žalost Hrvati o svojoj povijesti znaju malo i da se najstarijom prošlošću i vrlo malo bave.
Ukazao je na pokušaje da se zadnjih dvadesetak godina negira postojanje Višeslavova zdenca i da li uopće potječe iz Nina, a upravo ga je to ponukalo da se detaljnije pozabavi tim pitanjem.
Moderator predstavljanja bio je dr. Anto Ivić, član Središnje uprave HKD Napredak, priopćeno je iz HKD Napretka.
