Skip to main content

Prijedlozi iz Deklaracije DP-a usklađeni s odlukama Suda u Strasbourgu

| Autor: RTV HB
  • Image
    dp deklaracija dn.png

Treba li Hrvatima zasebna izborna jedinica te je li takav model uopće moguć? Deklaracija Domovinskog pokreta o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini ponovno je otvorila ta pitanja. Dok njezini predlagatelji smataraju kako se njome štite ustavna prava Hrvata u BiH, bošnjački političari smatraju kako to vodi samo novim podjelama. 

Deklaracijom Domovinskog pokreta traži se ustavna jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini te uspostava hrvatske izborne jedinice kako bi se spriječilo njihovo preglasavanje na izborima. U njoj je posebno naglašano kako hrvatska izborna jedinica u Federaciji ne bi morala biti u teritorijalnom kontinuitetu.

"Ono što smo mi htjeli ponuditi kao određenu garanciju svim ostalim dionicima, prije svega Bošnjacima, da sama činjenica da bismo mi dali prednost teeritorijalnom diskontinuitetu jamči dakle okvir postojanja Bosne i Hercegovine i to da Hrvati neće krenuti u nekim pravcu separatizma.Međutim, ono što s njihove strane doživljavamo da se odbija bilo kakva ideja koja je smislena,koja čak i prihvaćena od ostalih međunarodnih čimbenika, pa ako hoćete Europske unije i Venecijanske komisije", objasnio je Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta. 

Zbog dubokih političkih podjela, za bilo kakvu izmjenu  Izbornog zakona ili ustroja hrvatske izborne jedinice, nužan je politčki dogovor svih konstitutivnih naroda u BiH. No, bošnjački političari do sada nisu imali sluha kada je riječ o omogućavanju legitimnog predstavljanja Hrvata. Pa jednako tako ni za Deklaraciju DOmovinskog pokreta. Štoviše, smatraju kako je to formalni nasrtaj i napad na ustavno uređenje Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o središnjem prijedlogu iz Deklaracije o uspostavi hrvatske izborne jedinice, državni ministar pravde Davor Bunoza podsjetio je na značaj presude ES za ljudska prva u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine. U njoj se decidirano navodi da države uživaju veliku slobodu pri formiranju izbornih jedinica na temelju administativnih,teritorijalnih  i ustavnih kriterija.

Dok hrvatski političari u prijedlozima Deklaracije pronalaze rješenje za ravnopravnije predstavljanje i zaštitu konstitutivnosti, bošnjački dužnosnici u njoj vide udar na ustavni poredak i smatrjau kako ona može produbiti etničke podjele.

Pogledajte prilog:

 

Podijeli:

FacebookTwitterShare