Još od uvjerljive Trumpove pobjede na američkim predsjedničkim izborima naziru se velike promjene na globalnoj političkoj sceni. Posebno bi žestoko ova promjena mogla pogoditi Europsku uniju, koja je unatoč svojim unutrašnjim razlikama imala izraženu ulogu važnog geopolitičkog igrača. No, nedavne poruke američkog potpredsjednika Vancea među europskim političarima su izazvale pravi šok, a Europa više ne zna kako se postaviti prema Ukrajini, čini se jednako kao što se nije znala postaviti prema ratu nakon raspada bivše Jugoslavije.
"Ova konferencija koja je nedavno bila u Muenchenu, odnosno sad ova u Rijadu što je još možda važnija stvar, najbolje govore da Europska unija u stanju svoju zajedničku politiku formirati glede Rusije, Ukrajine, a konačno glede Amerike. A tim više, nemojmo zaboraviti, ova vlada je specifična u Americi, to je radikalni zaokret u odnosu na prijašnje vlade Clintona, Obame i Bidena", kazao je za RTV HB prof. dr. Tomislav Sunić.
"Oni sad ne znaju sad bez te snažne američke crte kako da se ponašaju i kako da nađu svoju politiku. Jučer su počeli s tim nekim nepotpunim summitom na kojemu nastoje definirati i analizirati u kom pravcu će ići. Ali očigledno da sama Europska unija ne može iznijeti rat u Ukrajini i pomoć Ukrajini u ovom ratu bez Amerike", objašnjava prof. dr. Miloš Šolaja.
Profesor Šolaja dodaje kako je jasno kako je ključni cilj Trumpove administracije jačanje realne ekonomije, obzirom kako je poznato da SAD imaju velike zaostatke po pitanju infrastrukture i prihoda u proračunu te megalomanski javni i vanjski dug.
"Mislim da je jedna od ideja Donalda Trumpa upravo to, da se Amerika ekonomski vrati u svjetsku politiku, a ne samo kroz ove industrije sigurnosti, naoružanja. U tom smislu će i ovo što se događa u Europskoj uniji, nastojanje veće izloženosti sredstava za sigurnost što podrazumijeva i držanje (mirovnih) postrojbi u Ukrajini, da će biti upravo jedna od posljedica američkih politika na unutrašnjem planu jer im je jako bitno da se ekonomski stabiliziraju."
Iz perspektive Republike Hrvatske i Hrvata u BiH potrebno je prilagoditi se novom međunarodnom poretku koji se počeo oblikovati. U tom smislu bivši hrvatski diplomat i profesor političkih znanosti na američkim sveučilištima Tomislav Sunić, iako kritičan prema hrvatskoj diplomaciji smatra kako je potrebno nametnuti se i jasno iskomunicirati svoje interese.
"Američka diplomacija će se postaviti, odnosno američko ministarstvo vanjskih poslova, na čijem čelu je sad Marco Rubio, onako kako se mi prema njima postavimo. Drugim riječima, moramo biti malo proaktivniji, moramo jasno i glasno na specifičan američki način objasniti što Hrvatska traži i konkretno kako podržati Hrvate u BiH i kako zadržati njihov korpus."
U međunarodnim odnosima stvari se čini se drastično mijenjaju, pa možda svjedočimo i nekim stvarima koje su do jučer bile nezamislive. A Europska unija će zbog odnosa s SAD-om nakon faze zbunjenosti i šoka tragati za rješenjima kako formirati svoju vanjsku politiku koja bi mogla biti prihvatljiva svim njezinim članicama.
Više u prilogu:
