Zajednička izjava Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Bosni i Hercegovini, u kojoj se poziva na politički dijalog između oba entiteta, tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana, ponovo je u fokus stavila daytonsku strukturu države, ali i signalizirala promjenu dosadašnjeg narativa međunarodne zajednice, ocjenjuju domaći politolozi i analitičari.
Kraj intervencionističkog pristupa?
Prema riječima politologa Danijela Vidovića, ovom izjavom međunarodna zajednica priznaje političku realnost BiH i poziva legitimne političke predstavnike konstitutivnih naroda na dijalog:
„Ta realnost se priznaje i pozivaju se svi akteri, a to su primarno legitimni politički predstavnici tri konstitutivna naroda, na konstruktivan dijalog. Naravno da međunarodna zajednica u sadašnjem kontekstu može pozvati samo na poštivanje daytonskih odredbi,“ izjavio je Vidović.
I politolog i novinar Branimir Galić smatra da izjava Vijeća sigurnosti šalje jasnu poruku o smjeru međunarodne politike prema BiH:
„Ovim jasnim podsjećanjem što je Bosna i Hercegovina, se samo htjelo kazati da se neće ići u dogledno vrijeme s nekim velikim intervencijama međunarodne zajednice i da se BiH treba okrenuti unutarnjem dijalogu svih njezinih konstitutivnih elemenata te da se svi problemi rješavaju unutar granica BiH. To je jasna poruka svim domaćim liderima da ne trebaju očekivati neke pretjerane intervencije,“ kazao je Galić.
Pogrešna percepcija u vezi EUFOR-a i podrške Rusije
Galić je upozorio i na netočne interpretacije u vezi podrške Rusije produženju misije EUFOR-a u BiH, koje su se pojavile u dijelu javnosti:
„Percipirano je to kao da Rusija ne daje podršku Republici Srpskoj jer su podržali misiju EUFOR-a u BiH. Međutim, poznato je kako Vijeće sigurnosti jednom godišnje raspravlja o angažmanu EUFOR-a u BiH i to bude početkom studenog. I samo tada je konkretna tema Althea, odnosno EUFOR, a ovo je sada usputna izjava,“ pojasnio je Galić.
Dugoročno rješenje kroz modele pluralnih društava
Zaključujući, Vidović smatra da politički dijalog među konstitutivnim narodima ostaje ključan za dugoročnu stabilnost države:
„Imajući u vidu realno stanje, a to je da tri konstitutivna naroda u BiH imaju svoje legitimne političke interese koji su često suprotstavljeni, ali s obzirom na to kako postoje dobri modeli za uređenje pluralnih država i društava u Europi i šire, primjenom tih modela može se doći do odgovarajućeg i dugoročnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu,“ izjavio je Vidović.
Dayton kao temelj, dijalog kao nadogradnja
Zaključno, analitičari ocjenjuju da Daytonski mirovni sporazum i dalje predstavlja okvir za mir u BiH, ali da se njegovi mehanizmi trebaju nadograđivati kroz unutarnji politički dijalog, u cilju stvaranja funkcionalnije i održivije države.
