Ništa novo na našoj političkoj sceni. Zakoni se predlažu na način koji je unaprijed osuđen na propast. A nakon što je u Predsjedništvu BiH usvojen prijedlog Zakona o državnoj imovini ponovno se otvorila polemika oko toga tko ima pravo raspolagati državnom imovinom. Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović kao preglasana nije mogla uputiti veto, ali poručila je kako taj zakon ne može proći u državnom parlamentu.
"Mi smo već Zakon o plinu zaustavili na kolegiju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine i nikad se nije ni razmatrao kao što znate, a prije godinu dana su na isti način preglasavanjem uputili taj Zakon o plinu za što također nisu ovlašteni. U samom zakonu nema nikakvih elemenata vanjske politike, osim u obrazloženju, ali tamo ovako poprilično besmislenih i glupih obrazloženja, a to obrazloženje nije sastavni dio zakona. Ovo je neuspjela misija od starta", kazala je za RTV HB Cvijanović.
Ni bošnjačka oporba ne vjeruje kako s obzirom na procedure, ovaj zakon može proći. Ali samom sadržaju zakona ostavljaju priliku za budućnost.
"Imamo neki dokument na kojem su, pretpostavljam, radili eksperti iz te oblasti koji se može u idućem razdoblju koristiti za daljnje razgovore, pregovore za dolaženje do rješenja da se u Parlamentarnoj skupštini donese zakon o državnoj imovini koji će koristiti svima - i državnim institucijama i naravno, nižim razinama vlasti u BiH", prokomentirao je Šerif Špago, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH (SDA).
Oko pitanja državne imovine nema nikakvih dvojbi ni kod srpskih vladajućih, ali ni kod oporbenih stranaka. Smatraju kako je sve riješeno u Daytonu 1995. godine i imovina pripada isključivo entitetima.
"Ponovno imamo na sceni dokaz kako hrvatski narod nema hrvatskog člana Predsjedništva, već da su dva bošnjačka člana Predsjedništva apsolutno pod skutama turista Schmidta koji ništa drugo ne želi nego prirodno bogatstvo Bosne i Hercegovine i tu neće učiniti uslugu Bošnjacima", dodaje Sanja Vulić, zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH (SNSD)
"Apsolutno je neprihvatljivo preglasavanje u ovoj zemlji, to nije Bosna i Hercegovina. Idemo biti poptuno jasni, bilo kakvo donošenje odluka mimo konsenzusa, dogovora, kompromisa ruši BiH. Nema preglasavanja bilo koga u ovoj zemlji, to je osnovni ključni ustavni postulat", kazao je Branislav Borenović, zastupnik u Zastupničkog domu PS BiH (PDP).
Spor oko pitanja imovine krenuo je još prije 20 godina. Tadašnji Visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom dok se ne postigne dogovor, a kasnije je Ustavni sud BiH srušio sve pokušaje knjiženja imovine na Republiku Srpsku unutar tog eniteta od njihovih vlasti. No, u praksi teško da isključivo država s ovakvim uređenjem može upravljati imovinom.
"Bosna i Hercegovina nije samo u Sarajevu, nije samo država BiH nego to su sve razine vlasti, a život se odvija ponajprije u lokalnim razinama vlasti. Tako da je to pitanje koje treba riješiti jednim decentraliziranim upravljanjem državnom imovinom i to je jedini model", smatra Predrag Kožul, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH (HDZ BiH).
Ipak, dogovora oko ovog kao i oko mnogih drugih pitanja nema i neće ga biti još zadugo. A kolateralna žrtva u svemu ispadaju gradovi i općine, ali i mnogi građani koji bi htjeli riješiti, primjerice stambeno pitanje.
"Na dnevnoj razini pravi probleme administracijama gradskim i općinskim i izaziva niz problema. Ljudi koji rade u općinskim službama, katastru, zemljišno-knjižnom uredu znaju koliko problema izaziva takav zakon i koliko zastoja proizvodi u svakodnevnom životu ljudi", zaključuje Kožul.
Pitanje je ovo oko kojeg se stvara previše tenzija i politiziranju u Sarajevu i Banjoj Luci. No, uz malo volje i razuma moglo bi se naći neko rješenje na opće zadovoljstvo.
Više u prilogu:
