U večerašnjem izdanju Dnevnika PLUS RTV Herceg-Bosne, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, Miomir Žužul, bio je gost urednika i voditelja Tihomira Šutala. U emisiji se raspravljalo o očekivanjima od američke vanjske politike nakon povratka Donalda Trumpa na čelo Sjedinjenih Američkih Država.
Žužul je posebno sugerirao političkom vodstvu bh. Hrvata, ali i Hrvatske da je sada vrijeme za aktivno lobiranje i diplomatski angažman kod nove administracije američkog predsjednika Trumpa kako bi se iskoristila promjena na političkoj sceni za unapređenje njihovih interesa, posebice hrvatskog naroda u BiH.
Teme koje su obuhvaćene u razgovoru uključuju analizu Trumpove pobjede, promjene u američkoj politici, migracije, međunarodne odnose, posebno u kontekstu Bliskog istoka i Rusije, te pitanja vezana za Bosnu i Hercegovinu, uključujući Dayton sporazum i položaj Hrvata u BiH.
Velika pobjeda
Trump nije uspio pobijediti u svom drugom uzastopnom mandatu, ali je to uspio nakon četiri godine pauze te je ponosno postao američki predsjednik. Govoreći o razlozima Trumpove uvjerljive pobjede u srazu s Kamalom Harris Žužul je istaknuo se radi o prilično velikoj pobjedi te zaokretu.
- To je i pobjeda osobe Trumpa, takvoga kakav je. Zapravo je to velika pobjeda različitih ideologija i baza i to se moglo dobrano vidjeti. Ideološki korijeni i baza američkog političkog bića su se nakon ovih izbora promijenili. To će imati efekta u svijetu, kazao je Žužul dodajući da se nakon mandata Baracka Obame i kasnije Joea Bidena stvorila podjela na lijeve koji su sebe nazvali progresivnima i desne koji su proglašeni zatucanima. To je, kako pojašnjava Žužul, stvorilo cijeli niz reperkusija na svakodnevni život te na svijet.
Gost Dnevnika PLUS kazao je da je odluka da se u američkim službenim dokumentima može izjašnjavati kao muško i žensko veliki udarac rodnoj ideologiji.
„Posebno važno iz Trumpova govora je izdvojiti da 'prestaje biranje na temelju boje nego se ide na temelju sposobnosti', kazao je Žužul pojašnjavajući da se to do sada događalo na primjeru predsjednika sveučilišta pa do izbora čelnih ljudi u vatrogastvu.
Povratak američkim korijenima
Drugu važna stvar koju je Žužul primijetio u Trumpovom inauguralnom govoru je naglašeni povratak tradicionalnim američkim vrijednostima.
-Američki korijeni bazirani su na Bibliji. Ovo nije moja rečenica nego moje prepričavanje viđenoga. Na inauguraciji je bilo pet svećenika. Dvojica su bila prije same zakletve te trojica nakon toga. Dva su katolička svećenika, dva protestantska te jedan židovski rabin. Izostao je, još nije rečeno zašto, muslimanski imam koji je ranije bio predviđen u programu, no on je davao određene izjave o Hamasu i Iranu koje se nisu svakome svidjele, kazao je Žužul pojašnjavajući da se iz slogana „Make America great again“ osim povratka liberalnim kapitalizmu može iščitati i poziv na povratak tradicionalnim kršćanskim vrijednostima koji su korijeni zapadne civilizacije.
Migrantska kriza glavno političko pitanje u SAD-u
Komentirajući prve Trumpove poteze poput izlaska iz Pariškog klimatskog sporazuma, napuštanja Svjetske zdravstvene organizacije, najave potjerivanje migranata ali i zatvaranje granica, Žužul je kazao da je migrantska kriza političko pitanje broj jedan u SAD-u te da se sve više demokrata slaže s republikancima oko toga da ih treba suzbiti.
Također, Žužul kaže da je Amerika stvorena na migracijama te da je sada pitanje kako napraviti „finu distinkciju“ između onoga što ugrožava američki državu, a da se istovremeno ne napuštaju principi na kojima je Amerika izrasla.
„Uvjeren sam da neće i ne smije biti apsolutnog zatvaranje Amerike. To je više povlačenje jasne crte protiv priliva ljudi koji su došli s kojekakvim ciljevima i od kojih se svaka država mora obraniti. Mislim da je to veći problem Europe nego Amerike“, kazao je, između ostaloga, Žužul.
Žužul također kaže da izlazak SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije ugrožava uspostavljeni međunarodni sustav. -To se može nekome sviđati ili ne. On sasvim sigurno ima dobre argumente jer WHO za vrijeme izbijanja Covida nije učinio to što se očekivalo, kazao je Žužul podsjećajući da je Kina sve prisutnija u međunarodnim organizacijama. Dodao je da mu je zbog toga žao jer je i Hrvatska među osnivačima te organizacije te vidi svrhu postojanja WHO-a.
Govoreći o izlasku SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, Žužul je kazao da ljudi ne znaju što tamo piše te da ih se i ne tiče. – Međutim, tiče ih se ako im je sve teže kupiti obični automobil te ako je gorivo sve skuplje, a je, kazao je Žužul podsjetivši da je Trump rekao da će svatko voziti automobil kakav hoće, a da se ljude neće prisiljavati na kupovinu električnih automobila.
Gost Dnevnika PLUS kazao je da se nada da ovo neće biti kraj borbe protiv zagađivanja okoliša već pokušaj da se ekonomija obnovi kroz upotrebu rezervi plina i nafte.
Trump ignorira Europu
Na Trumpovu inauguraciji nisu pozvani dužnosnici EU, osim talijanske premijerke Georgije Meloni dok su s druge strane pozvani predstavnici desnih političkih stranaka iz Europe. Osvrćući se na upit koju poruku Trump time šalje, Žužul je kazao da Europa radi sebe mora iščitati jasnu poruku da ju Trump prilično ignorira.
-Ne samo da Europu nije spomenuo nego smatram da to ignoriranje ne proizlazi iz neznanja nego je ono svjesnoga tipa. Činjenica je da je Europa u krizi, ali to nije zbog pojave Trumpa jer je on od jučer predsjednik, kazao je Žužul istaknuvši da Trump nikada nije uvažavao Europsku komisiju kao sugovornika te da je on puno skloniji bilateralnim nego multilateralnim komunikacijama.
Žužul je kazao da je u interesu Europe zadržavanje dobrih odnosa sa SAD-om ali i obrnuto.
-Namjerno je pozvana premijerka Italije zato što se ona, ne samo ideološki uklapa u Trumpovu ideološku sliku, nego zato što je to na određeni način priznanje Italije kao države koja je često unutar bruxelleskih krugova poprilično gurana sa strane, istaknuo je Žužul.
-Ne treba zanemariti to da je mađarski premijer u dobrim osobnim odnosima s Trumpom, a da Mađarska nije službeno pozvana. Isto tako, neki drugi naši susjedi su se jako, jako trudili, a ipak su prilično ostavljeni po strani. Međutim, oni će se nastaviti truditi i to ne treba zanemariti, rekao je Žužul naglasivši da će Trump komunicirati više s pojedinim državama nego sa samom Europskom unijom.
Dan prije Trumpove inauguracije došlo je do razmjene talaca na Bliskom istoku. Osvrćući se na sukob Izraelaca i Palestinaca te Trumpovu ulogu u postizanju primirja, Žužul je kazao da po tom pitanju nažalost nema prevelikog razloga za optimizam.
"Ne možete izjednačiti suverenu državu i terorističku organizaciju"
„Sukobi na Bliskom istoku traju 2.000 godina i oni se ponavljaju. Dobro je da se postignu i privremena rješenja“, kazao je Žužul.
Govoreći kao karijerni diplomat, Žužul je upozorio na veliku pogrešku koju je počinila Bidenova administracija, ali i drugi čimbenici u međunarodnim odnosima.
- U istu rečenicu ne možete staviti jednu eksplicitno terorističku organizaciju kao što je Hamas i jednu međunarodno priznatu državu kao što je Izrael. I suverene države mogu činiti ratne zločine i naravno da za njih trebaju odgovarati, ali to izjednačavanje što se događalo u UN-u, a posebno u medijima je jako opasno jer se time ruši uspostava svjetskog poretka, rekao je Žužul dodajući da se to više dolaskom Trumpa neće događati. Također, gost Dnevnika PLUS je izrazio bojazan da će neki u Izraelu Trumpov povratak na vlast doživjeti ako zeleno svjetlo za dovršetak vojnih operacija.
Isto tako, Žužul je kazao da Međunarodni sud pravde ne smije stavljati znak jednakosti između država i terorističkih organizacija.
Rješenje rusko-ukrajinskog rata na vidiku, ali ne jako brzo
S druge strane, gost Dnevnika PLUS puno je uvjereniji da će do rješenja doći oko rusko-ukrajinskog rata.
„To se neće dogoditi kroz dva, tri ili četiri mjeseca. Ali, ja nekako vjerujem da će se ozbiljni pregovori voditi u ovoj godini“, rekao je Žužul.
Bivši šef hrvatske diplomacije kaže da je vidljivo po reakcijama ruskih medija da su neke Trumpove izjave uznemirile i iznenadile Rusiju. „Jedna od Trumpovih specifičnosti je ta da on voli razgovarati s liderima za koje on smatra da mu mogu biti al pari – ravni. Dok se po mnogima očekivalo da bi to mogao biti Putin to očito nije slučaj. U ovom trenutku može se vidjeti da Trump vidi samo jednog ozbiljnog sugovornika, a to je kineski predsjednik Xi“, rekao je Žužul.
Također, Žužul kaže da neće u potpunosti prestati američki interes za Ukrajinu, ali će se fokus s financiranja Ukrajine prenijeti na pregovore.
Hrvatska mora biti aktivnija
Odgovarajući na pitanje kakvu suradnju vlasti Republike Hrvatske s novom američkom administracijom očekuje, Žužul je kazao da su odnosi Hrvatske i SAD-a dobri te da će nastaviti i dalje biti dobri.
-Između dobri i konkretni nije uvijek znak jednakosti. Oni su počeli dobro u Trumpovoj, ali nastavili i u Bidenovoj administraciji. Praktički nema otvorenih pitanja. Tu je jedino pitanje dvostrukog oporezivanja, ali je to u domeni birokratskog rješavanja, kazao je Žužul dodajući da se tu više ne radi o političkom pitanju te da bi Hrvatska u tome trebala biti aktivnija i ubrzati rješavanja.
Žužul, međutim, kaže da je važnije pitanje okruženja u kojem se Hrvatska nalazi.
-Druge države silno se trude ostvariti druge vrste odnosa. Nisam siguran da te druge vrste odnosa, barem u teoriji, neće ići na štetu Hrvatske. Tu se radi o Srbiji i Mađarskoj, barem u teoriji. Mislim da Hrvatska treba biti pažljiva. Uvijek sam bio zagovornik aktivne diplomacije i mislim da je trenutak za Hrvatsku činiti aktivno prema Americi, a ne čekati što će se događati i biti zadovoljan što se ništa loše ne događa, rekao je Žužul.
Hrvatska dužnost - brinuti se o položaju bh. Hrvata
Žužul je kazao da se ovime dolazi do pitanja svih pitanja u odnosima Hrvatske i BiH, a ono je sadržano u tome koliko Hrvatska ima prava, dužnosti, obaveza i odgovornosti miješati se u nešto što netko može definirati kao unutarnja pitanja BIH.
-Bosna i Hercegovina, budimo tu otvoreni bez obzira na to kako će to netko komentirati, od raspada Jugoslavije nije u potpunosti stabilizirana. Sada ulazimo u nekakav novi period koji može voditi ka stabilizaciji, ali može voditi i prema ozbiljnim razvojima, rekao je Žužul dodajući da Hrvatska prema svom ustavu ima dužnost, prava i obavezu brinuti se za položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Žužul kaže i da se tu ne radi o nametanju rješenja suverenoj i prijateljskoj državi te je posebno istaknuo da je važno to što po tom pitanju ne vidi razlike između vlade i predsjednika RH izrazivši nadu da će im i retorika biti zajednički usmjerena jer će onda biti i efikasnija.
O Južnoj interkonekciji: Bh. Hrvati su u pravu
Hrvatsku i SAD posebno povezuje LNG terminal na Krku. Dosta se priča i o izgradnji plinovoda Južna plinska interkonekcija koja preko Dugopolja, Imotskog i Posušja ide dalje prema dijelovima BiH. Referirajući se na taj projekt Žužul je kazao da u isti nije detaljno upućen.
-Koliko znam, mislim da je to od vitalnog interesa za Hrvate u BiH, ali i za Hrvatsku; u konačnici i za BiH. Slijedom onog medijskog i političkog prepucavanja koje sam vidio, moj je dojam da su Hrvati sa svojim stavovima doista u pravu, isto tako i Hrvatska koja ima legitiman stav, rekao je Žužul dodajući da ga je ova situacija podsjetila na vrijeme kada se Hrvatskoj pokušalo nametnuti pitanje regulacije Luke Ploče te da to pitanje proizlazi iz Daytonskog mirovnog sporazuma što, kako kaže Žužul, naprosto nije točno.
Trenutak je za aktivan diplomatski angažman
Gost Dnevnika PLUS kaže da se po ovom pitanju može obraniti jedino diplomatskim alatima.
„Mislim da u ovom trenutku oni ljudi koji su u State Departmentu općenito određivali politiku prema tom dijelu svijeta i specifično prema tom konkretnom projektu nisu oni koji donose odluke. Oni će otići i doći će neki drugi ljudi. Ti drugi ljudi neće biti opterećeni nekim apriornim stavovima“, rekao je Žužul pojašnjavajući da se ne treba zavaravati jer će tim ljudima netko ipak morati pripremiti materijale.
Žužul je posebno naglasio da je sada trenutak kada se mora aktivnije raditi.
„Ako ja mogu, a da ne zvučim ni arogantno ni prepotentno, sugerirati prvenstveno vodstvu Hrvata u BiH, a donekle i Hrvatskoj; sada je trenutak kada treba aktivno diplomatski raditi i pristupiti tim ljudima i krugovima“, kazao je Žužul pojašnjavajući pri tome da im treba objasniti u čemu je bit problema, a ne samo u čemu su to Hrvati zakinuti.
Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova kaže da Hrvatska po ovom pitanju može legitimno pomoći zbog toga što se ovo pitanje i nje izravno tiče.
„Ovo ulazi u područje energetike, odnosno LNG-a, a LNG je jedan od prioriteta američke vanjske politike. Ne želim nikome pametovati, ali sada je trenutak za nešto raditi. Sljedeći tjedan, sljedeći mjesec, a ne za šest mjeseci se žaliti“, kazao je Žužul dodajući da je ipak bolje sudjelovati u sukreiranju odluka nego se na nešto žaliti.
Dayton se ne može, ne smije i ne treba odbaciti
Žužul je bio aktivni sudionik Daytona. Sada se u jednom dijelu javnosti u BiH može čuti kako je Dayton zastario, da ga treba mijenjati te se traži koncept građanske BIH u kojem bi bošnjački narod bio dominantan.
„Pokušaj majorizacije jednog dijela populacije i stvaranja države po principu jedan čovjek-jedan glas i pokušaj podvale da je to najdemokratskiji pristup je naprosto laž. To nije činjenica, ne može biti činjenica i u složenim državama kakva je BiH može se postići samo prepoznavanjem činjenice da postoje tri konstitutivna naroda“, rekao je Žužul navodeći primjere Belgije i švicarske te SAD-a i njemačke kao složenih zemalja.
Žužul dodaje da unitarna država nije nimalo demokratskija od federalne države niti obrnuto.
-To je pitanje svih pitanja i prije i nakon Daytona. Dayton vrlo dobro znam te sam sudjelovao na svim pregovorima. To je najbolji sporazum koji se u tom trenutku mogao sklopiti, donio je mir i pretpostavke za postizanje trajne stabilnosti BiH, rekao je Žužul istaknuvši da ipak nakon 30 godina ne možemo biti puno zadovoljni jer nije postignut veliki napredak.
Žužul je, ipak, posebno naglasio da se Dayton ne može, ne smije i ne treba odbaciti.
„Dayton se može nadograditi jer nije 'sveto pismo'. Zašto se o njemu ne bi smjelo pregovarat; ali ne promjene koje bi ušle u korijen Daytona, a njegov korijen su odnosi između tri konstitutivna naroda“, rekao je Žužul.
Dobra stvar, kako kaže Žužul, može biti da u State Departmentu do velike promjene dolazi utoliko što dobar dio tih diplomata iz postdaytonske ere odlazi iz službe.
"To su ljudi iz ere Madeleine Albright koji su imali svoje specifično gledanje i razmišljanje, a pri tome su se događala dva efekta. Bošnjačka strana zadržala je jednu stalnu međunarodnu i diplomatsku svojevrsnu mini ofenzivu. Oni su prisutnu svugdje. Srpska strana išla je u nekakav izolacionizam. Njih zanima što misli Rusija, a oni se sada nadaju da će Trump promijeniti mišljenje", rekao je Žužul.
Premalo pokušaja za predstavljanje stanja u BiH
Gost Dnevnika PLUS kazao je da se hrvatska strana, kao najmanja i najnezaštićenija u BiH, u pravilu obraćala u Zagrebu koliko je pomagao onoliko koliko je mogao.
„Ne bih htio da se shvati kao nekakva kritika, ali... Premalo je bilo pokušaja reći ono što je činjenično stanje. U svim tim promjenama Daytona koje su se događale od prvih dana do dan-danas, uvijek je najveći gubitnik bila hrvatska strana. To na adekvatan način treba dokazati i pokazati“, rekao je Žužul pozvavši da se to u ovom trenutku ne propusti napraviti.
-Nemojte dopustiti da nove ljude koji će biti u prilici donositi odluke, a tiču nas se, netko drugi puni informacijama i da nemaju pravi uvid u stvari, rekao je Žužul.
Hrvati se sada mogu izboriti za poziciju
Žužul je kazao i da nikome u ovom trenutku ne odgovara destabilizacija BiH kao i da se ona može dogoditi na dva načina.
„Prvi je da se jedna skupina odnosno konstitutivni narod želi odvojiti što čujemo iz Republike Srpske. Drugi je način da jedna od skupina nažalost, ne svi Bošnjaci jer ih ja znam jako puno koji ne misle tako, želi nametnut model BiH u kojem jedan konstitutivni narod prevladava druge. Jedno i drugo je urušavanje BiH“, kazao je Žužul zaključivši da je ovo možda trenutak u kojem se Hrvati možda mogu izboriti za svoju poziciju.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
