Bez slobodne i mirne Ukrajine nema slobodne i mirne Europe, zaključak je deklaracije samita Ukrajina-Jugoistočna Europa u Dubrovniku, koja osuđuje rusku invaziju na njezinog južnog susjeda te izražava potporu Ukrajini, njenom teritorijalnom integritetu, eurointegracijama i članstvu u NATO-u.
"Gotovo 1000 dana je prošlo od početka ruske vojne invazije na Ukrajinu. Najstrože osuđujemo ovaj ničim izazvan, neopravdan i nezakonit ruski osvajački rat protiv Ukrajine, ..zločin protiv ukrajinskog naroda, očito kršenje međunarodnog prava, ... i veliku prijetnju miru, sigurnosti jugoistočne Europe, cijelog europskog kontinenta i svijeta", stoji na početku deklaracije samite, prenosi Hina.
Samit su zajednički organizirali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i hrvatski premijer Andrej Plenković, a glavni je cilj sastanka iskazivanje podrške zemalja regije Ukrajini koja se već dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom. Uz Zelenskija i Plenkovića na samitu sudjeluju visoki predstavnici 12 zemalja, među kojima su i predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, te predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Podrška sudionika samita ukrajinskoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar međunarodno priznatih granica nastavlja biti "apsolutna", navodi se u tekstu deklaracije.
"Put prema sveobuhvatnom, pravednom i dugotrajnom miru za Ukrajinu može se temeljiti isključivo na međunarodnom pravu ... Ponovno potvrđujemo našu podršku za mirovnu formulu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija kao ključan okvir za obnovu takvog mira", poručili su sudionici.
Deklaracija također poziva međunarodnu zajednicu da poveća potporu Ukrajini i "sve zemlje da ne pružaju materijalnu ili drugu pomoć ruskom osvajačkom ratu".
Sudionici su osudili i okvalificirali "pokušajima Rusije da nasilno i nezakonito anektira teritorij Ukrajine" izbore koje je Moskva u ožujku i rujnu održala u okupiranim ukrajinskim regijama nazvavši ih "ništavnim i nevažećim".
Tekst deklaracije pozdravlja otvaranje pristupnih pregovora između Europske unije i Ukrajine kao i činjenicu da je NATO savez na samitu u Washingtonu "ponovio svoju predanost pružanju podrške Ukrajini na njenom nepovratnom putu prema potpunim euroatlantskim integracijama, uključujući članstvo u NATO-u".
'Neupitna predanost'
"Ponovno podcrtavamo našu čvrstu predanost tome da se pravdi dovedu pojedinci odgovorni za zločin agresije, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom ruskog osvajačkog rata", stoji u deklaraciji.
Dubrovački samit je naglasio i ključnu važnost energetske sigurnosti Ukrajine, čije "elektrane i energetska mreža trpe ogromnu štetu zbog ruskih sustavnih i namjernih napada".
"Također naglašavamo da bilo kakvo korištenje nuklearne energije i nuklearnih postrojenja mora biti sigurno, zaštićeno i okolišno prihvatljivo. U tom kontekstu naglašavamo da se nuklearna elektrana Zaporižja mora vratiti pod punu suverenu kontrolu Ukrajine i djelovati sigurno", ističe se u deklaraciji.
Sudionici su iskazali predanost sudjelovanju u trenutnoj i poslijeratnoj obnovi Ukrajine "radi osiguravanja njene prosperitetne budućnosti".
Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, nakon što je prvi održan u kolovozu 2022. u Ateni, a drugi u veljači 2024. u Tirani.
Među ostalim sudionicima samita su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, grčki premijer Kiriakos Micotakis, bugarski premijer Dimitar Glavčev, albanski premijer Edi Rama, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, te ministri vanjskih poslova Moldavije, Turske i Rumunjske, Mihai Popsoi, Hakan Fidan i Luminita Odobescu.
