Nakon nametnute odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta oko izmjena Izbornog zakona, izvjesno je kako bi moglo doći do krize vlasti na državnoj razini. A to bi se posljedično moglo odraziti i na europski put Bosne i Hercegovine i to trenutku kad smo dobili pregovarački status.
Politička situacija u BiH se poprilično zakomplicirala intervencijom Visokog predstavnika Schmidta u Izborni zakon. Odnosi u vladajućoj koaliciji mogli bi se poremetiti, a realno je za očekivati i za europski put.
"Taj put će biti zaustavljen i u određenom smislu zakočen, jer ova odluka koju je Visoki predstavnik s amandmanima na Izborni zakon je praktično potvrdila da je BiH i dalje u stanju protektorata i kao takva ne može pristupiti Europskoj uniji", navodi politolog Danijel Vidović u izjavi za RTV HB.
Kako navodi analitičar Milan Sitarski, dok iz Sarajeva dopiru glasovi o tzv. "strateškoj eskalaciji stanja", situaciju je potrebno smiriti. A argument za to može biti i dio zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske o pozivu za usvajanjem Izbornog zakona u državnom parlamentu te da isti treba iskazati privrženost teritorijalnom integritetu BiH.
Ipak, unutarnji dogovor nije pomolu, a i vladat će sve veći oprez zbog ovogodišnjih lokalnih izbora, odnosno potencijalnog zamjeranja biračima.
Izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt svakako nisu cjelovito rješenje, a još uvijek ne postoji spremnost za parlamentarnu debatu i dogovor o opravdanim zahtjevima Hrvata oko načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva.
"Znamo da su mnoge političke snage kojima se na kraju pridružio i Visoki predstavnik sadržajem svojih amandmana, pokušavaju potpuno ignorirati jedno pitanje važno za jedan cijeli konstitutivni narod, a to su Hrvati, pitanje legitimnog predstavljanja, kao da četiri protupravna i protuustavna izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva ne postoje. Potpuno je bizarna situacija da se pravimo kao da to pitanje ne postoji", kazao je Sitarski u izjavi za RTV HB.
U trenutku kada BiH treba intenzivno raditi oko otvaranja pregovora s Europskom unijom i provedbi reformi čini se da bi mogao uslijediti novi zastoj. A to bi onda moglo promijeniti i odnos Europske unije prema BiH kao zemlji koja nije sposobna samostalno donositi odluke te u kojoj i dalje nema konsenzusa za osnovna pitanja.
Opširnije u prilogu.
