Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici nije podržao većinom glasova zaduženje Federacije BiH kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za izgradnju ceste poddionice Poprikuše – Nemila na Koridoru 5-C.
Većine glasova nije bilo ni u tajnom elektronskom glasanju niti u zatraženom ponovnom, usmenom izjašnjavanju na osnovu pojedinačne prozivke izaslanika.
Zastupnički dom je nedavno odobrio ovu odluku, ali ne može stupiti na snagu bez podrške i Doma naroda.
Odlukom je bilo predviđeno zaduženje Federaciji BiH od 95 milijuna eura, s rokom otplate od 11 godina i četverogodišnjim grace periodom. Predviđena dužina poddionice Poprikuše – Nemila je 5,5 kilometara, a krajnji dužnik i implementator projekta bilo bi poduzeće Autoceste Federacije BiH.
Za razliku od ove odluke, Dom naroda je danas dao većinsku podršku za kreditno zaduženje od 79,9 milijuna eura kod Međunarodne banke za ovnovu i razvoj (IBRD), za realizaciju Projekta koji se odnosi na regije bogate ugljem u FBiH, konkretno na područja rudnika Zenica, Tuzla i Banovići.
Zastupnički dom je nedavno uskratio podršku toj odluci pa su njeni zagovornici danas u Domu naroda izrazili nadu da će i tu ipak biti usvojena jer u protivnom, ne može stupiti na snagu.
Od 79,9 milijuna eura zaduženja, oko 50 posto se odnosi na Federaciju, oko 20 posto na Javno poduzeće Elektroprivreda BiH i oko 30 posto na Rudnik mrkog uglja Banovići.
Predviđeni rok otplate kredita je 32,5 godina, grace period je sedmogodišnji.
Prema obrazloženju Federalne vlade koja je i predložila Parlamentu ovu odluku, kao i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića koji se obratio danas izaslanicima Doma naroda, zaduženje se odnosi na realizaciju Projekta nazvanog "Pravedna tranzicija u odabranim regijama bogatim ugljem u Federaciji BiH“.
Suština je da treba podržati razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća u regijama bogatim ugljem, jačanje institucionalnog okvira za Pravednu tranziciju - zatvaranje rudnika mrkog uglja Zenica, rekultivaciju i prenamjenu zemljišta za novo korištenje, uvođenje čiste energije, kao i podršku rudarima i zajednicama za ekonomsku tranziciju.
U Projektu je prioritet stavljen na rudnik koji je spreman za zatvaranje, a to je Rudnik mrkog uglja Zenica, što nije slučaj sa tuzlanskim i banovićkim rudnikom.
U banovićkom je planirano postepeno zatvaranje neaktivnih površina, dok tuzlanski rudnik Kreka već ima zatvorenih površinskih kopova, ali s potencijalima za obnovljivu energiju.
Rudnik Zenica, prema riječima ministra Lakića, ima hitnu potrebu za podrškom u cilju odgovornog zatvaranja jame Raspotočje i podršku za pronalazak novih radnih mjesta za radnike. Projektom je inače predviđen novac za obaveze prema radnicima, pa i one za MIO.
U Rudniku mrkog uglja Banovići bit će pokrenuta instalacija fotonaponske elektrane (FNE), kao i pilot-aktivnosti u zajednici usmjerene na rane mjere ekonomske diversifikacije.
Instalaciju fotonaponske elektrane će provoditi Javno poduzeće Elektroprivreda BiH, kao i na području koje obuhvata rudnik Kreka u Tuzli, predviđeno je ovim projektom.
Sjednica Doma naroda je nakon navedenih odluka nastavljena narednim tOčkama dnevnog reda.
