Na Veliki četvrtak, kada Katolička crkva obilježava ustanovljenje euharistije, svećeničkog reda i Isusove posljednje večere, ekipa RTV Herceg-Bosne boravila je u Međugorju, gdje je s tamošnjim župnikom fra Zvonimirom Pavičićem razgovarao novinar Mateo Marinović.
Fra Zvonimir je podsjetio na duhovnu dimenziju Velikog četvrtka, istaknuvši da je Isusova posljednja večera, prema Evanđelju po Ivanu, trenutak u kojem je Isus svojim učenicima dao zapovijed ljubavi – da ljube jedni druge kao što je on njih ljubio. U tom kontekstu, Euharistija nije samo spomen na Kristovu muku, smrt i uskrsnuće, već i snaga koja vjernike poziva na preobrazbu i življenje Kristove ljubavi u svakodnevici.
– Euharistija nas preobražava u nova stvorenja. Kroz nju učimo imati Kristovu ljubav za druge, onako kako nas je on naučio. I upravo Međugorje to svjedoči kroz sve ove godine – rekao je fra Pavičić, ističući kako brojni hodočasnici iz cijelog svijeta u Međugorju dolaze s istom željom: ljubiti Boga više i u toj ljubavi učiti ljubiti jedni druge.
Govoreći o Velikom petku i Velikoj suboti, danima tuge i sabranosti, fra Zvonimir je kazao kako postoji niz pobožnosti koje pomažu vjernicima da se duhovno pripreme za Uskrs. Među njima je posebno istaknuo pobožnost Križnog puta na Križevcu, koja se tradicionalno okuplja velik broj hodočasnika. U petak u 11 sati, put križa predvode međugorski franjevci, a uz to se vjernici mogu priključiti i drugim molitvama kao što su Gospin plač, Isusova krunica i osobne pobožnosti. Središnji događaj Velikog petka su obredi Kristove muke, koji se slave u svakoj župi.
Na kraju razgovora, fra Pavičić je uputio i uskrsnu poruku, naglasivši kako Kristovo uskrsnuće predstavlja temeljnu nadu za sve vjernike.
– Krist je svojom smrću i uskrsnućem pobijedio smrt, moć grijeha i neprijatelja. Na Veliki petak častimo križ, drvo našeg spasenja, a u uskrsnoj noći to drvo simbolički zamjenjuje uskrsna svijeća – svjetlo Krista uskrsloga koje rasvjetljuje tamu grijeha i života – kazao je fra Zvonimir.
Podsjetio je i kako se vjernici nazivaju „prosvijetljenima" jer su na krštenju primili plamen božanskog svjetla, pozvani da s tim svjetlom hodaju kroz tamu ovoga svijeta, jasno videći put do Krista i donoseći njegovo svjetlo drugima.
