Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda na tematskoj sjednici posvećenoj Bosni i Hercegovini, zakazanoj za 12. svibnja, po prvi bi put moglo preispitati imenovanje i legitimitet aktualnog visokog predstavnika Christiana Schmidta. Iako je Schmidt na ovu funkciju imenovan još 2021. godine, brojni političari, pravnici i analitičari upozoravaju da je to učinjeno na sporan i nelegitiman način jer njegov mandat nikada nije službeno potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a.
Upitan legitimitet i uloga PIC-a
Problem Schmidtova legitimiteta primarno proizlazi iz činjenice da ga je imenovalo Vijeće za provedbu mira u BiH (PIC), no bez prateće rezolucije Vijeća sigurnosti. Politički analitičar Robert Kolobara ističe kako Schmidt nije izabran prema propisima Daytonskog sporazuma. "Paradoks je da je njega više po sili nego pravu izabrao Upravni odbor PIC-a, a s druge strane upitan je sam legitimitet PIC-a", navodi Kolobara, dodajući kako pravni stručnjaci smatraju da to imenovanje nije legalno.
Tijekom polugodišnje rasprave o BiH, očekuje se da bi pojedine svjetske sile mogle otvoriti ovo pitanje.
Prema riječima političkog analitičara Damira Sakića, postoje najave da bi Rusija i Kina mogle zatražiti službeno mišljenje Vijeća sigurnosti. Kako objašnjava Sakić, zatražilo bi se mišljenje o proceduri imenovanja te o tome je li PIC uopće imao nadležnost za imenovanje i ima li visoki predstavnik trenutno ikakva ovlaštenja.
Bonske ovlasti i "igranje Boga"
Uz samu proceduru imenovanja, posebno je problematično ponovno uvođenje prakse korištenja bonskih ovlasti, koje podrazumijevaju nametanje zakonskih rješenja mimo redovitih parlamentarnih procedura. Kolobara je oštro kritizirao ovakav pristup, nazivajući bonske ovlasti "blefom". Prema njegovim riječima, OHR se sve više udaljava od puke kolonijalne uprave, pa sada njegovi predstavnici "preuzimaju ulogu Boga i određuju sve okolnosti u kojima živimo".
Zanimljivo je da, dok Rusija i Kina već godinama osporavaju zakonitost postojanja Ureda visokog predstavnika, sada se čini kako njegovu ulogu pod upitnik stavlja i američka strana. Sakić podsjeća da je u Aneksu 10 Daytonskog sporazuma jasno propisano da isključivo Vijeće sigurnosti može imenovati visokog predstavnika posebnom rezolucijom, dok se PIC i njegove navodne ovlasti za formiranje takvog tijela nigdje ne spominju.
Tehnokratski feudalizam
Iako nitko ne spori da je međunarodna zajednica bila presudna za stabilizaciju Bosne i Hercegovine u poslijeratnom razdoblju, činjenica da država i 30 godina nakon potpisivanja Daytona ima međunarodnog upravitelja s gotovo apsolutističkim ovlastima, danas se sve više ocjenjuje kontraproduktivnom.
Kolobara pritom upozorava na zabrinjavajuće stanje društva, ističući kako je BiH postala "avangarda tehnokratsko-feudalnog društva koje zabranjuje slobodu i u kojemu drugi odlučuju što smijemo, a što ne smijemo". U konačnici, jedno od ključnih otvorenih pitanja današnjice glasi: donosi li institucija visokog predstavnika Bosni i Hercegovini više štete ili koristi?
