Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u prvih šest mjeseci ove godine pala je za 5,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, izvijestili su iz Agencije za statistiku BiH. Značajan pad bilježi se u svim glavnim industrijskim grupacijama, a najveći u proizvodnji energije.
Globalna kretanja i smanjena potražnja za robom iz BiH unutar Europske unije glavni su uzrok smanjenja industrijske proizvodnje. Najveći pad zabilježen je u proizvodnji energije (7,1 posto), intermedijalnih dobara (6,4 posto) te trajnih dobara za široku potrošnju i kapitalnih proizvoda. Prerađivačka industrija bilježi pad od 4,9 posto, a najviše je pogođena proizvodnja duhana i duhanskih proizvoda, kože, namještaja i tekstila.
"Smanjena potražnja, pogotovo u nekim industrijama, osjeti se. U BiH je razvijena drvna industrija i industrija namještaja, koje su u ozbiljnoj krizi zbog pada potražnje u Njemačkoj. Također, metalna industrija je značajno pogođena," izjavio je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.
Nepovoljan domaći poslovni ambijent također doprinosi padu proizvodnje, što smanjuje investicije. Poslodavci upozoravaju na neminovnost zapošljavanja stranih radnika u određenim strukama.
"Mnoge ozbiljne kompanije koje imaju potencijal širenja i rasta, zbog nedostatka radnika zaustavljaju širenje, povećanje proizvodnje i kapaciteta. Tako smo u poprilično lošoj situaciji," dodao je Smailbegović.
Uz sve veći vanjskotrgovinski deficit, izgledan je i manjak novca u proračunima, a na jesen se očekuje rast inflacije i nova poskupljenja.
"Pad industrijske proizvodnje i trgovine umanjuje poreznu osnovicu, dok s druge strane imamo narasle javne rashode. To vodi proračune svih razina vlasti u BiH u deficite, što će biti briga za iduće razdoblje kako bi se bolje upravljalo fiskalnom stabilnošću," upozorio je prof. dr. Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Do kraja ove godine teško je za očekivati velike zahvate u domaćoj ekonomiji, no iduće godine bit će nužno provesti dugoročne strukturne reforme.
"Potrebno je poticati investicije, bolju brigu o javnim financijama, povećanje efikasnosti javnih poduzeća i izdašnosti javnih prihoda, te pametna i ciljana socijalna davanja. Moramo započeti reforme u području inovacija i tehnološkog razvoja," zaključio je Živko u izjavi za RTV HB.
Malo bosanskohercegovačko gospodarstvo osjeti sve nepovoljne promjene na globalnoj razini, ali na unutarnjem planu bit će potrebni konkretni potezi, za koje je dosad nedostajalo političke volje i hrabrosti.
