Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u Dnevniku RTV Herceg-Bosne komentirali su aktualni geopolitički trenutak, s posebnim naglaskom na utjecaj novog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa na globalne odnose.
Američki prioriteti značajno su se promijenili, što bi moglo potaknuti Europu na reorganizaciju i zaštitu vlastitih interesa. Trumpova administracija želi što prije okončati sukob u Ukrajini, što bi moglo imati dalekosežne posljedice, uključujući i ekonomsku konfrontaciju s Kinom. Kovač ističe kako su neki od Trumpovih prijedloga racionalni.
"Što on predlaže? On predlaže da nema nuklearnog ratovanja, oko toga se slažemo i tko može biti protiv toga. On predlaže da dođe do primirja u Ukrajini, zar to nije razumno, na kraju krajeva to je dobro i za Ukrajince koji iz dana u dan gube teritorij. Dobro je i za nas zbog stabilnosti na europskom kontinentu, ali i zbog energetske politike ako dugoročno gledamo na stvari. Zbog korištenja resursa koji se nalaze na Istoku Europe i dalje prema Aziji", rekao je Kovač.
Picula smatra da se Ukrajina nalazi u vrlo osjetljivoj poziciji, između interesa Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
"Ukrajina se sigurno u ovom trenutku nalazi, ja tako volim reći, između ruskog medvjeda i američkog grizzlyja. I nisam u ovom trenutku siguran koja je opcija za predsjednika Zelenskog bolja da odbije ovu uvjetovanu suradnju sa SAD-om ili da je prihvati. U svemu tome treba vidjeti što može napraviti Europska unija koja se sama nalazi u stanju relativnog šoka jer su zaredali izvanredni sastanci iz tjedna u tjedan", rekao je Picula.
Podsjetio je i na greške Europske unije u odnosu prema Rusiji, posebno tijekom mandata bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
"Unija ne smije činiti istu grešku prema jugoistočnoj Europi. Na ovom prostoru ima više potencijalnih kriznih točaka, i tu Hrvatska ne smije biti pasivni promatrač, ali ne može ni sama doprinijeti stabilnosti. Ali bi itekako trebala zainteresirati mainstream europske politike da promijeni svoj odnos prema Jugoistoku Europe, da prestane podilaziti različitim autoritarnim tipovima. Prije svega šaljući doista goleme novce na taj prostor, misleći da će financijska pomoć i podrška projektima, izgradnji autocesta, bušenju tunela i izgradnji mostova samo po sebi doprinijeti razvoju demokratskih institucija. To je teška greška", upozorio je Picula.
Kovač je upozorio na moguće sigurnosne izazove u regiji, osobito u vezi s eventualnim povlačenjem američkih snaga s Kosova.
"Ako se ostvari mogućnost povlačenja američkih snaga s Kosova, to može poremetiti odnose na širem prostoru uz eventualne reperkusije i na BiH. Primjerice, da Srbija pošalje svoje postrojbe na sjever Kosova, a da potom i Republika Srpska krene u proces odcijepljena. Ne vidim interes kod Srba u BiH, mislim na njihovo vodstvo i na vodstvo Republike Srbije da se krene u jednu takvu avanturu, ali se ni to ne može isključiti. Vrlo su opasna i ozbiljna vremena i nama u Hrvatskoj je ključno zaštititi suverenitet Republike Hrvatske i zaštititi suverenitet i opstojnost Bosne i Hercegovine, u kojoj su Hrvati jedan od triju državotvornih naroda i koji moraju svoj suverenitet zaštititi", rekao je Kovač.
Geopolitički izazovi s kojima se svijet suočava prisiljavaju i manje zemlje poput Hrvatske da zauzmu proaktivniji pristup u zaštiti vlastitih interesa, zaključeno je u razgovoru.
