„Kriza, globalne okolnosti i tektonski poremećaji su šansa za razgovore i dijalog unutar BiH te da krenemo zajedno raditi“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne predsjednik Programskog vijeća HDZ-a 1990 Martin Raguž.
„Ovo je povijesni moment da preuzmemo odgovornost i sređujemo odnose u Federaciji BiH i na taj način prenosimo pozitivnost na razinu BiH. Vjerujem da će te snage jačati. Dubina krize će nas tjerati na katarzu. Ovdje se identiteti konfrontiraju, a vrijeme je da se harmoniziraju. Ovo što danas živimo nije bezopasna situacija“, kazao je Raguž.
Višestoljetna strategija
Objasnio je kako se trenutno pitanje krize u BiH ne reducira samo na predsjednika RS-a Milorada Dodika iako se često hoće reći da je on glavni problem. Kazao je kako se radi višestoljetnoj strategiji kada je u pitanju srpska politika prema ovim prostorima. Objasnio je kako su se preračunali jer je njihova procjena da će izbor Trumpa i njegov odnos s Putinom utjecati na rješavanje odnosa bez ključnih organizacija koje se tiču mira u svijetu. „Iz ovoga će Europa izaći još jača, ovo je europski prostor i moramo tražiti zajedničko rješenje.“
Raguž je rekao kako je Trumpova administracija sa stavom o BiH na nedavnim konzultacijama u Vijeću sigurnosti UN-a pokopala separatističke i unitarističke planove u BiH, a u stavu je istaknuto da je BiH demokratska, suverena i nezavisna država koja se sastoji od dva entiteta i Distrikta Brčko, kao i tri konstitutivna naroda.
Stav SAD-a o konstitutivnosti
„Zadnjih dvadesetak godina se pokušava ignorirati upravo to - uloga konstitutivnih naroda u BiH. Ovo je povijesni važno na način da je identitetska BiH sastavljena od više identiteta, noseći su nacionalni i destruktivno je osporavati višenacionalni karakter u BiH. Naprotiv od toga bi svi trebali praviti prednost da se međusobno priznamo“, kazao je Raguž. Dodao je kako je ovo poruka svima koji žele minimizirat hrvatsku političku poziciju da se kroz dijalog dođe do institucionalnih rješenja. „Vidimo gdje trošimo energiju i ovaj stav SAD-a je ohrabrujući.“
Drži kako su Amerikanci najvjerojatnije uzeli Daytonski mirovni sporazum i citirali ono što u njemu stoji. Objasnio je i svoju poruku da se bošnjačka politika mora odlučiti između toga želi li državu ili oba člana Predsjedništva BiH. „Na privatnoj razini sam dobio odgovor na to pitanje. Prvo je bio mali šok, a onda šutnja. To je bila krajnje dobronamjerna poruka u smislu važnija je država nego kontrola određenih političkih poluga moći. Država zbog toga slabi.“
HNS se treba otvoriti
Upitan kakvo je stanje u HNS-u kazao je kako je dok je ovako neuređena BiH Hrvatima potrebna institucija koja će se baviti strateškim pitanjima, koja će zauzimati određena stajališta i osiguravati da se ona odgovorno i kredibilno zastupaju u institucijama BiH na svim razinama.
„HNS nije sam po sebi svrha, pitanje je je li HNS na razini strateške odgovornosti ili se polako pretvara u instituciju koja štiti interese u ovom slučaju najjače političke stranke“, rekao je Raguž i dodao kako je nužno da se HNS otvori znanosti, intelektualcima, gospodarstvenicima, kulturnjacima kako bi dobio dubinu osjećaja zajedništva u problemima te da će kroz takve osobe dobiti kredibilitet da se bavi nacionalnim interesima. Rješenje vidi u razgovorima.
Više o svemu u videu emisije Kompas.
