Prihvaćanje Reformske agende koju je Vijeće ministara poslalo u Bruxelles predstavlja važan početni korak kako bi Bosna i Hercegovina dobila mogućnost povlačenja većih financijskih sredstava iz Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan.
No, da bi se našla u poziciji vjerodostojnog kandidata za članstvo, BiH mora ispuniti preostale uvjete za otvaranje pristupnih pregovora i započeti s provođenjem reformi na koje se obvezala.
-Pozitivan korak, ali ne i dovoljno
Usvajanje Reformske agende svakako je pozitivan pomak, ali prema ocjenama analitičara vlast tek čeka ozbiljan posao, pogotovo u situaciji narušenih odnosa unutar koalicije.
Politolog Branimir Galić upozorava da Agenda sama po sebi ne znači mnogo:
„Koliko god nam se činilo da vrhuška izvršne vlasti čini dovoljno da se Bosna i Hercegovina nalazi na stolu u Bruxellesu, mislim da je ovo tek jedan pozitivan korak koji sam po sebi ne mora ništa značiti. Nužno je da BiH do kraja ove godine usvoji paket mjera kako bi bila kredibilan kandidat za daljnje domete u integracijskom procesu.“
Da bi ovaj dokument uopće imao smisla, naglašava se kako je do kraja godine potrebno usvojiti novi Zakon o VSTV-u, Zakon o sudu BiH te imenovati glavnog pregovarača – pitanje oko kojeg unutar vlasti postoji veliki spor.
Preostale obveze i izazovi izborne godine*
Novinarka i politička analitičarka Tanja Topić ističe da postoje određeni signali napretka:
„Imamo naznaku, možda neko otopljavanje, da bi se već 2. prosinca na sjednici Vijeća ministara moglo naći pitanje izbora glavnog pregovarača. To su pretpostavke koje se moraju ispuniti. Ako se one ne ispune brzo, mislim da se nalazimo na stranputici gdje nam onda neće puno značiti ni prihvaćena Reformska agenda.“
Kada je riječ o reformama iz same Agende, i Topić i Galić upozoravaju da ulazak u izbornu godinu predstavlja dodatnu prepreku.
Topić smatra da će 2026. donijeti ozbiljne izazove:
„Politički će akteri kalkulirati s onim reformama iz kojih bi mogli profitirati u kampanji. Kako god rješavamo jednu prepreku uz podršku EU-a, na svakom sljedećem koraku čeka nas nova.“
Galić dodaje kako postoje naznake da bi se ipak mogla osigurati potrebna politička podrška:
„Podsjetit ću da su predsjednici SDA i HDZ-a BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, nedavno razgovarali o europskom putu. U jednom manjem dijelu činilo mi se da SDA neće praviti velike probleme, iako ostaje pitanje koliko je vjerovati gospodinu Izetbegoviću.“
Bez konkretnih rezultata nema sredstava iz Plana rasta
Unutar Europske unije, poručuju analitičari, neće biti puno popustljivosti prema BiH kada je riječ o korištenju sredstava iz Plana rasta. Tražit će se mjerljivi rezultati i ispunjeni uvjeti. Bosna i Hercegovina najprije mora iskoristiti priliku da otvori pristupne pregovore, a zatim pokazati i volju i sposobnost da se reformski proces nastavi bez novih zastoja.
U protivnom, poručuju sugovornici, zemlju bi lako mogla dočekati još jedna izgubljena godina na europskom putu.
