Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić predsjedavao je danas ekspertnim panelom „Očuvanje kulturne baštine Mostara“ u sklopu međunarodne konferencije „Mostar 2024. - Dijalog za budućnost“.
Federalni premijer je na panelu naglasio značaj kulturnog nasljeđa u izgradnji mira i budućnosti.
- Bosna i Hercegovina je prvi primjer u povijesti suvremenog svijeta gdje je obnova kulturne baštine prepoznata kao preduvjet za mir, odnosno predstavlja poseban uvjet mirovnog sporazuma. Do tog trenutka kulturna, spomenička baština nije prepoznavana niti u približnom obimu kao značajan element obnove društava - kazao je Nikšić.
Istakao je da dobra kulturne baštine nisu samo nijemi podsjetnik prošlosti, čijom se zaštitom i očuvanjem trebaju baviti tek pojedine stručne institucije, nego da dobra kulturne baštine trebaju biti kamen temeljac u planiranju i kreiranju budućnosti.
Prema riječima premijera Nikšića, pozitivno nasljedstvo našeg poraća, jeste nasljedstvo koje ostavljamo svijetu u smislu svijesti o značaju kulturne, odnosno spomeničke baštine za identitet, za društvenu integraciju i za uspostavu i očuvanje mira.
- Nužno je razviti i unaprijediti svijest svih nas za očuvanjem i zaštitom dobara naslijeđa jer tako njegujemo i štitimo vlastiti identitet, ali i identitet budućih generacija. Važno je istaknuti da je Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koji eksplicitno tretira kulturnu baštinu, spomeničko naslijeđe prepoznato kao osnovni element državnosti i jedinstvenog identiteta građana Bosne i Hercegovine, uvođenjem instituta nacionalnih spomenika BiH - naglasio je federalni premijer.
Kazao je i da je teško naći prikladniji element koji u sebi sadrži i svojom funkcijom i povijesti objedinjuje simboliku i funkciju bh. kulturne baštine od Starog mosta u Mostaru.
- On je most, on je spoj, podsjetnik na ljudsko posrnuće, a istovremeno i simbol uzdizanja, osvještenja i objedinjenja u razumijevanju značaja onoga što nas spaja, naše kulture i tradicije - dodao je Nikšić.
Naveo je da se rascjepkanost pravnog okvira odražava i na institucionalnu arhitekturu, jer bez posebnih nositelja zaštite kulturnih i prirodnih dobara ne postoje adekvatni mehanizmi zaštite kulturne baštine.
Nikšić je naglasio ključnim usvajanje Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnog i povijesnog naslijeđa BiH, koji se, kako je rekao, godinama opstruira iz raznih razloga, a koji bi doveo do usklađivanja pravnog okvira s međunarodnim standardima.
- Ostaje nam svima zajedno da njegujemo toleranciju u našem društvu i da kulturnopovijesno naslijeđe ne politiziramo, jer smo svjedoci kako nas to sve vodi u pravcu štetnih rasprava i odluka, rascjepkanih nadležnosti, a na kraju i nedostatku društvene svijesti i savjesti koliko je važno da svi zajedno očuvamo sve to za buduće generacije - istakao je Nikšić.
Poručio je i da potencijal i značaj našeg naslijeđa ne smijemo izgubiti iz obzora niti podcijeniti značaj spomeničke baštine. Također je naglasio obavezu da spomeničko naslijeđe održavamo i njegujemo, te je pozvao sve da našu baštinu doživljavamo kao dio duboke svijesti o tome tko smo, gdje smo, što nasljeđujemo i što ostavljamo u naslijeđe generacijama koje dolaze.
- Naše sinagoge, crkve i džamije su dio svakog od nas, našeg bivanja, našeg prostora i naše kulture i javnog života, jednako kao i naši mostovi, zidine i druge građevine iz naše prošlosti, a istovremeno integralni dio naše sadašnjosti. Sa tom sviješću i razumijevanjem možemo i trebamo graditi našu domovinu, kao zemlju jednakih ljudi, jedinstvene kulturne baštine i neporecivog bogatstva raznovrsnosti prije negoli različitosti - poručio je Nikšić.
Pokrovitelj panela bila je Vlada FBiH, na inicijativu Centra za mir i multietničku suradnju Mostar, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
