Najnovija knjiga autorice dr. sc. Helene Dragić "Horonim Hercegovina i toponomastika mostarskoga kraja", u kojoj se kroz 19 poglavlja multidisciplinarno interpretiraju horonim Hercegovina, te preko 2.000 toponima u mostarskom kraju, izašla je u nakladi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
- Proučavanjem, očuvanjem, ali i brigom i razvojem svijesti o važnosti toponimijske građe, sačuvat će se onimija jednog naroda, jezika, kulturne povijesti i kulturnog identiteta. To je zadaća svih nas. To je civilizacijski čin spram davno upokojenih predaka. To je i obveza prema budućim pokoljenjima - napisala je autorica u predgovoru.
U monografiji se navodi i primjenjuje suvremena klasifikacija toponima unutar hrvatske i europske onomastike, ali se istodobno na temelju vlastitog terenskog istraživanja uvode i novi nazivi poput petronim, nekronim, tafonim, pirhonim i mitonim.
Toponimi obrađeni u monografiji svoje etimološko podrijetlo ponajviše baštine od indoeuropskog, praslavenskog, sveslavenskog, starocrkvenoslavenskog jezika.
Neki su toponimi neologizmi, uglavnom engleskog podrijetla, primjerice: Trimuša i Karting klub. Neki neologizmi motivirani su nadimcima, međutim, neki toponimi poodavno su iščezli iz upotrebe i zauvijek ih je prekrila koprena zaborava.
Monografija završava popisom 212 bibliografskih jedinica znanstvene literature, osam mrežnih izvora, te izvodima iz recenzija.
"Knjiga Helene Dragić izvorni je znanstveni prinos proučavanju onomastike mostarskog kraja, ali i vrlo zanimljivo i korisno štivo. Ona je izvorna i originalna jer imenima pristupa iz različitih motrišta, lingvističkog, usmenoknjiževnog, zemljopisnog, povijesnog, etnološkog, etiološkog, antropološkog, sociološkog i tako dalje. Knjiga je veliki znanstveni prinos proučavanju toponimije dijela Hercegovine koji je zanemaren u dosadašnjim proučavanjima", stoji u recenziji prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić.
Recenzent prof. dr. sc. Đuro Blažeka napisao je kako ova knjiga treba imati status izvornog znanstvenog rada.
"Budući da o toponimiji mostarskog kraja nema napisan niti jedan cjeloviti znanstveni rad, ovako obrađeni i uzorno predočeni rezultati vrlo iscrpnog multidimenzionalnog istraživanja izniman su doprinos hrvatskoj lingvistici, ali i povijesti, etnologiji, antropologiji i geografiji. Ova knjiga bit će nezaobilazna svakome tko će u budućnosti istraživati onomastiku određenog zemljopisnog prostora i ona treba biti uzor svim budućim istraživačima u ovom dijelu onomastike", napisao je Kolenić u svojoj recenziji.
Helena Dragić rođena je 22. ožujka 1983. godine u općini Prozor-Rama. Pri Pedagoškom fakultetu (sada Filozofskom fakultetu) Sveučilišta u Mostaru (SUM) diplomirala je hrvatski jezik i književnost stekavši zvanje profesorice hrvatskog jezika i književnosti.
Na istom fakultetu završila je postdiplomski studij Jezici i kulture u kontaktu, te 2012. obranila kvalifikacijski rad na temu Ekonomija stolačkoga kraja.
Doktorski rad "Horonim Hercegovina i toponomastika stolačkog kraja" obranila je 2014. i stekla akademski stupanj doktorice znanosti. Godine 2015. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice na istoimenom studiju.
Godine 2020. izabrana je na Filozofskom fakultetu u Splitu u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice gdje danas izvodi predavanja i seminarske vježbe na više kolegija. Članica je i Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Splitu i Povjerenstva za izdavačku djelatnost, te aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti.
Članica je uredništva časopisa "Mogućnosti: časopis za književnost, umjetnost i kulturne probleme" koji izdaje Književni krug Split, te časopisa Ogranka Matice hrvatske u Zadru "Zadarska smotra: časopis za kulturu, znanost i umjetnost", kao i urednica zbornika radova posvećenog proučavanju, čuvanju i njegovanju govora slavonskog dijalekta "Šokačka rič, Slavonski dijalekt i mjesni govori".
Objavila je jednu znanstvenu monografiju, te 50-ak znanstvenih i stručnih radova u relevantnim časopisima, poglavlja u knjigama i zbornicima s međunarodnih znanstvenih skupova.
Pod njezinim mentorstvom napisana su i obranjena 54 završna i diplomska rada, a na poslijediplomskom sveučilišnom studiju "Humanističke znanosti" na Filozofskom fakultetu u Splitu mentorira dvoje doktoranada.
