Instant plaćanje je novi način plaćanja koji sve više uzima u maha u svijetu, a u skorije vrijeme bi trebalo zaživjeti i u Bosni i Hercegovini. Koje aktivnosti po ovom pitanju poduzima Centralna banka BiH te kako bi se moglo unaprijediti svakodnevno financijsko iskustvo građana, provjerio je kolega Goran Kutle.
Zamislite da u bilo kojem trenutku s bilo koje lokacije, preko suvremenih telekomunikacijskih uređaja možete izvršiti novčanu transakciju i to za samo nekoliko sekundi, a uz to imate niže troškove provedbe transakcija. Sve to bi trebao omogućiti instant način plaćanja u BiH, na kojemu intenzivno rade i u Centralnoj banci već dvije godine.
"Mi želimo da aplikacijom sustava instant plaćanja kako u konvertibilnim markama, tako i u pripremi infrastrukture za eursku komponentu i stvaranje interpretabilnosti s platnim sustavima Europske unije, što je jedan od naših budućih ciljeva, napravimo takve sustave koji će omogućiti građanima i gospodarstvu zaista da relativno jeftin, brz i što je najbitnije siguran način zadovolje svoje potrebe kada su pitanju plaćanja", rekao je za RTV Herceg-Bosne Halid Tvico, voditelj Službe za nadgledanje i razvoj platnih sustava Središnje banke BiH.
S obzirom da digitalizacija sve više postaje način funkcioniranja u mnogim sferama naših života, vrlo brzo bi mogla postati "novo normalno" i kad je riječ o načinu plaćanja. Instant plaćanje bi zaobišlo dosadašnji način provođenja transakcija u BiH.
"Danas plaćanja u BiH funkcioniraju putem klasičnih bankovnih naloga gdje klijent popunjava nalog, dostavlja ga banci na realizaciju, a nakon toga se isti realizira putem sustava Centralne banke koja procesira takve naloge te zahtijeva određeno vrijeme od trenutka slanja sredstava od strane pošiljatelja do dostupnosti tih sredstava na računu primatelja", kaže za RTV HB Edis Ražanica, direktor Udruge banaka BiH l.
"Kod kartičnog poslovanja, vi kada koristite karticu kao instrument plaćanja, ona će također zadovoljiti vaše potrebe 24/7/365. Međutim, evidentno je da kod nas uporaba kartica je masovno za povlačenje gotovine s bankomata. Dvije trećine kartičnih transakcija u vrijednosti su povlačenja gotovine. Što znači da naše stanovništvo treba nešto kao što su sustavi instant plaćanja da se dodatno digitalizira", dodaje Tvico.
Naši sugovornici nisu mogli precizno reći kada bi ovaj sustav mogao u potpunosti zaživjeti u BiH, ali korist bi bila višestruka, kako za stanovništvo, tako i za gospodarstvo.
"Ono što je najveća prednost instant plaćanja je što omogućuje brz transfer sredstava, kontinuiranu dostupnost, dakle 24 sata na dan i omogućuje da se smanje troškovi realizacije transakcija koji sada obuhvaćaju troškove banke, Centralne banke procesuiranja takvih transakcija", smatra Ražanica.
Otvorio bi se i dodatni prostor za razvoj tržišta online trgovine.
"Tržište BiH u sferi e-commerce, kada su u pitanju kartične transakcije bilježi rast. Međutim, naša zapažanja i iskustva dobrih praksi koje mi svakodnevno pratimo na europskoj, ali i na globalnoj razini, govore da sustavi instant plaćanja itekako daju prostor za razvoj tržišta e-trgovine", zaključuje Tvico.
Da bi se proširio sustav instant plaćanja s razine klijenata jedne banke, nužna je suradnja entitetskih agencija za bankarstvo, Centralne banke BiH te svih banaka kao poslovnih subjekata. Težnja je da takav sustav što je prije moguće zaživi u praksi.
