Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas je u New Yorku na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda predstavio 65. izvješće o implementaciji Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) i iznio pozitivne i negativne strane izvješća.
Izvješće visokog predstavnika pokriva period od 16. listopad 2023. do 15. travnja 2024. godine. Schmidt je naveo da je period izvješća obilježio napredak Bosne i Hercegovine ka integracijama u Europsku uniju, ali i neviđeni napadi na Opći okvirni sporazum za mir (GFAP).
- Moja izjvješća traže ne samo međunarodnu pažnju nego i snažniju međunarodnu podršku BiH – rekao je on.
Kazao je kako je ova podrška neophodna kako bi BiH nepovratno krenula putem održivog mira i stabilnosti i kako bi se spriječio njen pad i nestabilnost, ekonomsko i donekle društveno nazadovanje. Da bi postigla napredak, zemlja se mora osloniti na učinkovite instrumente demokratskih, ne diskriminirajućih pouzdanih struktura i osloniti se na svoj Ustav.
- Kao što sam naveo u svom izvještaju u BiH ima mnogo izazova i neispunjenih obećanja. Ali danas bih želio započeti s dobrim vijestima. Europsko vijeće je 21. ožujka 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore s BiH – započeo je Schmidt svoje izlaganje.
Nakon toga je pohvalio Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH i Parlament BiH na intenzivnom radu i donošenju niza važnih odluka.
- Uključio bih sve stranke koje čine većinu i opoziciju za njihov konstruktivan doprinos – rekao je on.
Naglasio je kako je odluka Vijeća EU politička opravdana odluka te da je narod u strahu od rata. - Oni žele i zaslužuju predanost miru i stabilnosti. Ali mora postojati puno ulaganja i povjerenja građana u vlast. Od njih su dobili mandat - istakao je.
Poručio je kako je ova odluka više ohrabrenje građanima da ostanu u BiH, a ne da odlaze u sve većem broju, te naveo da je 600.000 ljudi napustilo zemlju.
- Mirovni sporazum se mora poštovati i u potpunosti provoditi. To je osnova koju smo izgradili. On je garant suvereniteta, teritorijalnog integriteta i unutarnje administrativne strukture BiH. Mora postojati aktivna suradnja između GFAP-a i institucija EU kako bi se BiH učinkovito pratila na njenom putu ka institucionalnoj funkcionalnosti, vladavini prava i pravima građana u demokratskoj zemlji – naveo je Schmidt.
Istakao je da otvaranje pristupnih pregovora s EU ima prijelombi trenutak i on je doveden u pitanje. Upozorio je na prijetnje iz RS-a ali i drugih koje aktivno ruše državu BiH, njezine nadležnosti i institucije, a time i Daytonski mirovni sporazum (GFAP). "Njihov cilj bio je potkopati funkcionalnost države i njezinu sposobnost da izvršava svoje odgovornosti", rekao je Schmidt.
Naveo je da su stranke vladajuće koalicije u RS-u nastavile organizirati proteste na međuentitetskoj liniji razgraničenja između dva entiteta pod nazivom “Granica postoji”.
- Osim promicanja ideje secesionizma, ovi skupovi stvaraju okruženje koje izaziva podjele sklono sigurnosnim incidentima - upozorio je visoki predstavnik.
Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika također su se nastavili nesmanjeno.
- To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje da se potkopa poštovanje međunarodna ad hoc institucija visokog predstavnika, a time i njegovu sposobnost da provede mandat GFAP-a. Predstavnici vladajuće koalicije RS eklatantno zloupotrebljavaju institucije BiH u unapređenje ovog cilja. Konačna nadležnost za tumačenje GFAP-a u potpunosti je povjerena visokom predstavniku, a ne entitetu - poručio je Schmidt.
Ove akcije stranaka vladajuće koalicije u RS, naveo je, idu ruku pod ruku sa njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkali, obeshrabrili, prijetili i na kraju kažnjavali različita politička mišljenja.
- Ako se sa njima nastavi, ove radnje bi mogle dovesti do de facto ako ne i de jure raspada države BiH, za što se kontinuirano zalaže predsjednik RS Milorad Dodik. Ovo bi bio scenario sa teškim posljedicama ne samo za BiH nego i za cijelu regiju - upozorio je Schmidt.
Napomenuo je da OHR mora biti u stanju da učinkovito obavlja svoje dužnosti i implementira Mirovni sporazum sve dok konačno ne mogu predložiti Vijeću za implementaciju mira pozitivnu ocjenu temeljenu na potpunom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma od strane BiH. Sada to nije slučaj.
- Misija EUFOR ALTHEA mora nastaviti svoj mandat i biti u mogućnosti za raspoređivanje trupa u kratkom roku. Ovo je moje iskustvo - naglasio je on.
Kazao je kako je bitno bolje osnažiti institucije i građane da se sami nose sa izazovima.
- Prvi korak je jačanje izbornog integriteta i to je dugogodišnja obaveza. Daljnje odgađanje napora za minimiziranje izborne korupcije, prevare i nepravilnosti učinilo bi mjere integriteta izbora neprimjenjivima na lokalne izbore u 2024., s ozbiljnim posljedicama za demokraciju, političku stabilnost i budućnost zemlje u EU-u. Imajući to u vidu, 26. ožujka 2024. donio sam Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i Lokalni izbori ove godine po tim amandmanima idu jako dobro - istakao je visoki predstavnik.
Pojasnio je da, osim jačanja integriteta izbornog procesa, Odlukom je uvedena zabrana da se osobe koje su bilo koji međunarodni ili domaći sudovi osudili za kazneno djelo genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine mogu kandidirati na izborima ili obnašati bilo kakvu izbornu ili imenovanu funkciju.
- Ovu zabranu pozdravila su udruženja žrtava i specijalna savjetnica Ujedinjenih naroda za prevenciju genocida Alice Wairimu Nderitu, koja je prepoznala važnost ovog koraka kao doprinosa izgradnji povjerenja u zemlji kako u institucijama tako i među zajednicama pogođenim poricanjem genocida i zločina - naveo je Schmidt.
- I to govorim povodom događaja koji se desio jučer kada su neki od najviših vojnih dužnosnika BiH, uključujući zamjenika ministra obrane, zamjenika načelnika stožara i zamjenika zapovjednika zajedno sa skupinom pripadnika oružanih snaga iz RS izazvali skandal i odali počast osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću. Događaj se dogodio jučer u rodnom mjestu Mladića Kalinoviku. To moramo dokazati, ali ako je to istina, to je teško kršenje Kaznenog zakona BiH – istakao je na kraju svog izlaganja Schmidt u New Yorku na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
