Sud Bosne i Hercegovine još uvijek izrađuje pisani otpravak presude koju je izrekao Miloradu Dodiku za nepoštivanje odluka visokog predstavnika prije 16 dana. Iako to znači da je prošao najkraći zakonski rok za izradu presude, pravnici pojašnjavaju da je to uobičajena praksa Državnog suda i da može proći mjesec i duže.
Iz Suda Bosne i Hercegovine za Detektor su potvrdili da je izrada pismenog otpravka presude u predmetu Milorad Dodik i drugi u tijeku, te da će biti izrađena u zakonom propisanom roku.
Prema Zakonu o kaznenom postupku BiH, rok za izradu prvostupanjske presude iznosi 15 dana od dana izricanja presude, dok u složenim stvarima izuzetno može biti određen rok od 30 dana.
“To nisu rokovi čijim nepoštivanjem ili propuštanjem nastupa bilo kakva pogodnost ili posljedica”, smatra odvjetnik Ifet Feraget.
“Ako presuda nije izrađena u tim rokovima, sudac, odnosno predsjednik vijeća, dužan je obavijestiti predsjednika Suda zbog čega to nije učinjeno”, navodi se u članku Zakona koji se odnosi na izradu i dostavljanje pismenog otpravka.
Prvostupanjska presuda Dodiku donesena je 26. veljača, od čega je prošlo 12 radnih dana, odnosno 16, uključujući vikende. Odvjetnici koje je kontaktirao Detektor potvrdili su da se u rok od 15 dana računaju i dani vikenda.
Njome je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS, nakon što je proglašen krivim da je od 1. do 9. srpnja 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Drugooptuženi Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika” RS-a, oslobođen je.
Feraget objašnjava da se rok za izradu pisanog otpravka presude računa od dana njenog objavljivanja u sudnici, te da je sasvim normalno da u ovom slučaju presuda Dodikovim odvjetnicima bude dostavljena krajem ožujka ili čak početkom travnja. Napominje i da je u rokovima za pisanje presude riječ o takozvanim instruktivnim rokovima.
“Imajući u vidu kompleksnost predmeta koji se rade pred Sudom BiH, a posebno ovog slučaja i njegovog značaja i pravne kompleksnosti, onda je sasvim normalno da taj roku bude 30 dana, a i duži”, dodaje Feraget.
Odvjetnica Sabina Mehić pojašnjava da je praksa da se pisani oblici presude izrađuju u roku od 15 do 30 dana najčešća na koju je nailazila.
“Česta praksa Suda BiH je da to bude izvan roka od 15 dana. Sad, je li to zato što ja najčešće radim u predmetima ratnih zločina, gdje su presude izuzetno opsežne, ali u principu ništa izvan prakse”, kaže Mehić.
Prema Feragetovom pojašnjenju, mnogo je važnije u praksi Suda da pisani oblici presude nemaju nikakve propuste, koji bi kasnije mogli proizvesti posljedice. Mišljenje dijeli i Mehić, koja kaže da bi kvalitet morao prevladavati nad bilo kakvim rokovima.
“Sudac imaju puno više posla od samo tih konkretnih predmeta, tako da taj predmet sigurno nije bio jedini ni sutkinji Seni Uzunović. Iako jeste interes javnosti izražen, to ne znači da trebaju čekati drugi predmeti, tako da se posao na Sudu odvija i mimo predmeta Dodik”, dodaje Mehić.
Nakon što odvjetničkom timu Dodika bude dostavljen pisani otpravak presude, onda će im, ali i Tužiteljstvu BiH, biti ostavljena mogućnost žalbe na izrečenu presudu. Iz Suda BiH za Detektor navode da zakon propisuje da je rok za podnošenje žalbe 15 dana, ali da i tu postoji mogućnost produženja roka na mjesec dana.
Goran Bubić, odvjetnik Dodika u ovom predmetu, najavio je da će podnijeti žalbu, iako su u RS-u doneseni zakoni prema kojima vlasti ovog entiteta ne priznaju odluke Suda BiH.
“Donesena je prije ovih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). I takvo nepravo ne bi trebalo ostati u pravnom životu”, odgovorio je Bubić na upit Detektora.
Nakon izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužiteljstva, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.
Ustavni sud je ove zakone stavio van snage, a Tužiteljstvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta Republika SRpska pokrenulo istragu za kazneno djelo “napad na ustavni poredak”. Nakon što su odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Tužiteljstvo je naredilo i privođenje Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića.
Osim ovih zakona, NSRS je usvojila Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava RS-a kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, ali i uvodi vojska Republike Srpske.
