Datumi koji se oglašavaju kao dani ušteda, poput današnjeg Black Fridaya, nisu jednostavna računica. Dok potrošači očekuju povoljniju kupovinu, otvaraju se i pitanja što pojačana potrošnja znači za inflaciju te koliko se okretanje internetskoj trgovini mijenja navike kupaca.
Iako se tradicionalno bilježe gužve u trgovačkim centrima, ovogodišnja slika je nešto drugačija. Možda je riječ o dijelu dana ili subjektivnom dojmu, no gužve su bile manje, a razlozi za dolazak u kupovinu raznoliki. Istodobno, agresivno reklamiranje i široka ponuda internetskih trgovina, kod kojih je potreban dodatni oprez, preusmjerili su veliki dio kupovine na online kanale.
To potvrđuju i operativni podaci. Logistički centar u Mostaru ovih dana ima pune ruke posla, a paketi odlaze širom Bosne i Hercegovine. Operativni sustav prilagođen je povećanom prometu, a Hrvatska pošta Mostar i ove godine bilježi rast pošiljaka, ponajviše zahvaljujući eCommerce prometu.
Black Friday i slični datumi događaju se u vremenu pojačane inflacije. Ekonomistima je složeno pojasniti sve njezine varijable, a iako niža inflacija u početku djeluje stimulativno, dugoročno može imati negativne učinke, primjerice na kratkoročne investicije ili procjene u poslovanju.
Ipak, sezonalna potrošnja poput ove kratkoročna je pojava i ne smatra se generatorom inflacije, koja se promatra kroz dulje razdoblje.
Na kraju se nameće zaključak kako je financijska pismenost segment znanja koji nedostaje velikom dijelu društva. Obrazovni sustav tome posvećuje malo pažnje, a djeca ostaju uskraćena za vještine koje su nužne za svakodnevni život, neovisno o tome kojim će se zanimanjem baviti.
