Sve je manje vremena ostalo domaćim vlastima za usvajanje ključnih reformskih zakon koji bi nam omogućili otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom u ožujku. Od predstavnika stranaka "Trojke" mogle su iščitati poruke kako će za eventualnu propast pregovora krivci biti hrvatski i srpski predstavnici.
Ipak, kako vlast ima tri strane, svaka od njih nosi svoj dio odgovornosti. Više u prilogu kolege Goran Kutle.
Još uvijek smo u neizvjesnosti hoće li do kraja mjeseca vladajuće stranke moći dogovoriti i izglasati Zakon o sudovima i Zakon sprječavanju sukoba interesa potrebne za pozitivno izvješće Europske komisije u ožujku.
U ovom kompletu razgovora se i o Izbornoj reformi, a ima i drugih bitnih pitanja u kojima se tri strane u vladajućoj koaliciji za sada razilaze.
"Sve dok te tri strane ne sjednu za stol i iskreno porazgovaraju i ne dođu do zaključka da nema smisla da mnogobrojniji narod malobrojnijemu bira člana Predsjedništva, pokušava izabrati izaslanike u Domove naroda nećemo moći naprijed.
Pa onda u tom kontekstu kada govorimo o toj krivnji, ne može označiti samo jedan krivac, ali najveća odgovornost leži na strankama "Trojke" koje moraju temeljem izbornih rezultata preuzeti odgovornost i poduzeti one poduhvate koje bi dovele do stabilizacije stanja u BiH, samim time i do konačnog polaska u EU", navodi Sveučilišni profesor Ilija Musa u izjavi za RTV HB.
Novinar Jurica Gudelj, smatra kako je dogovor je i dalje moguć, ali i da veći pomak nije realan.
"Ako na kraju sve propadne, naravno da će tri strane optuživati jedna drugu. Najglasnija će zasigurno biti ona sarajevska koja ima medijsku mašineriju da taj svoj glas amplificira. Međutim, mislim da će stvarni krivac biti oni koji imaju isključive stavove, koji su zapravo i neustavni. Naposljetku će biti ostvaren minimalan napredak koji će se pokušati predstaviti kao veliki uspjeh.
Teško da će biti riješeno temeljno pitanje koje zanima Hrvate kao što je Izborni zakon. To će onda hrvatsku političku stranu natjerati da presloži svoj ukupan odnos prema BiH. Jer nema smisla biti građanin drugog reda u vlastitoj domovini", naveo je Gudelj za RTV HB.
Hrvatskoj strani primarna reforma je Izborni zakon i to dio koji se odnosi na osiguravanje biranja vlastitih političkih predstavnika, ali dosadašnja iskustva, kao i izjave predstavnika "Trojke" pokazuju kako će to pitanje teško ići.
Politika se puno puta u praksi pokazala kao "umijeće mogućeg". A hoće li domaći lideri u idućim danima otkriti što je to "moguće" uz neizbježan kompromis, pokazat će dani pred nama.
A dok se stvari ne izglasaju u Vijeću ministara pa u oba doma Parlamentarne skupštine, sve ostaje potpuno neizvjesno.
