U parlamentarnoj proceduri Federacije BiH nalazi se zakon čiji je službeni naziv Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a odnosi se i na zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju, uključujući i onu u radnoj okolini. .
Između ostalog, najavljuje kazne za odgovorne osobe koje ne dopuste prijavu nepravilnosti na svom području, ali i za same prijavitelje ako svjesno podnesu lažnu prijavu.
Predloženi zakon zabranjuje odmazdu čak i ako se dokaže da su navodi u izvješću lažni iako je izvjestitelj bio uvjeren da jesu.
Ni ovaj zakon u Federaciji BiH ne može stupiti na snagu bez većinske podrške oba doma Federalnog parlamenta, pa je u fazi nacrta predložen za dnevni red sjednice Doma naroda sazvane za 14. studenog. , dok ga je već odobrio Zastupnički dom na sjednici održanoj prošlog mjeseca.
Predlagač je Federalna vlada i kao jedan od razloga navodi da je ova materija ostala neregulirana samo u Federaciji BiH, dok su zakoni o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju na snazi na razini države BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
- Ovim se zakonom osigurava učinkovit sustav zaštite zviždača od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili kršenja prava zviždača i drugih osoba koje sukladno ovom zakonu uživaju zaštitu, a koje bi se moglo odnositi na prijavu nepravilnosti koje štete javnosti. interesa, uključujući i prijavu nepravilnosti koja se odnosi na poduzimanje koruptivnih radnji, povredu ljudskih prava, kao i zlouporabu službene ovlasti ili službenog položaja - navode iz Vlade.
Prijava podrazumijeva pisano ili usmeno obavještenje koje sadrži podatke o nepravilnostima, odnosno informacije o saznanjima i okolnostima na osnovu kojih prijavitelj ima razumno uvjerenje da je nepravilnost pokušana, izvršena ili da je u tijeku. Prema Vladinom obrazloženju, termin 'razumno uvjerenje' ovdje se odnosi na situaciju kad prijavilac ima opravdan razlog vjerovati u istinitost prijavljenih informacija.
,,Prijava nepravilnosti u Federaciji BiH" je otkrivanje informacija o povredi prava koje se odnosi na sljedeća područja: javnu nabavku, financijske usluge, proizvode tržišta, sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, sigurnost i usklađenost proizvoda, sigurnost prometa, zaštitu okoliša, zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost, sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja, javno zdravlje, zaštitu potrošača, zaštitu privatnosti i osobnih podataka te sigurnost mrežnih i informacijskih sistema, uključujući informacije o korupciji, kršenju ljudskih prava, zloupotrebi službenih ovlasti ili službenog položaja, navedeno je u Nacrtu.
Relevantni pravni okvir Europske unije, s kojim Bosna i Hercegovina ima obavezu uskladiti domaće zakonodavstvo je Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Obrađivač se prilikom pripreme zakona rukovodio principima i terminologijom propisanim Direktivom te se ovim propisom stvara pravni osnov za modernu i djelotvornu zaštitu prijavitelja nepravilnosti koji u radnom okruženju nakon prijave nerijetko budu izloženi različitim posljedicama - otkazu ugovora o radu, nemogućnosti napredovanja, premještaju, mobbingu, posrednoj i neposrednoj diskriminacija te drugim neprijatnostima, što se poduzima iz osvete prijaviteljima.
Ovim zakonom se zakonodavstvo Federacije BiH djelomično usklađuje s navedenom direktivom, pri čemu se potpuna usklađenost očekuje u nastavku procesa pridruživanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, obrazložila je Vlada.
