Politička kriza u Bosni i Hercegovini potisnula je europski put zemlje u drugi plan, dok se unutar Europske unije rasprava o BiH gotovo u potpunosti fokusirala na poteze predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji se smatra glavnim izvorom nestabilnosti.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol ocijenio je da je zbog takvog stanja teško komunicirati i druge probleme u BiH te da je, uz ispunjavanje formalnih uvjeta poput Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), ključno postići unutarnju stabilizaciju zemlje.
"To bi bio doista pomak, ali dok je ovakva situacija oko Republike Srpske, ne vjerujem da bi to moglo dovesti do nekog prijeloma i iskoraka. Problem je i to što još uvijek nije jasno kako će se američka administracija postaviti prema ovom dijelu Europe. Rekao bih da im je ovo jedna od zadnjih stvari na listi prioriteta, da se sada bave nečim drugim i još nisu odredili niti kadrovski niti politički u kojem smjeru će stvari ići", rekao je Sokol za RTV HB.
Analitičar Milan Sitarski upozorio je da i bez konkretnih mjera protiv Dodika postoji opasnost od blokade zakonodavnog rada u BiH.
"Vrlo moguće je da ako nitko nikoga i ne uhiti i ne dođe do primjene sile bilo koga prema bilo kome, i dalje prijeti opasnost da dođemo u blokadu zakonodavnog rada, a imamo skoro godinu i pol dana praktično do idućih izbora. I to bi bila najduža od naših mnogobrojnih blokada," rekao je Sitarski za RTV HB.
Dodik raspolaže mehanizmima blokade kroz Dom naroda i Vijeće ministara, dok Sokol smatra da na bošnjačkoj političkoj sceni ne postoji spremnost za dogovor sa Srbima i Hrvatima o stabilizaciji odnosa u zemlji.
"Činjenica je da su oni trideset godina stvarali jednu histeriju, iluziju da mogu poklopiti kompletnu BiH ili barem Federaciju i da im je u tome asistirala tzv. međunarodna zajednica odnosno zapadne sile. Sad se situacija mijenja, ali još je nedefinirana. To je stvorilo kod njih jednu kolektivnu psihozu da bilo tko sad potpiše izmjene Izbornog zakona preko kojih bi Hrvati mogli konačno birati svoga člana Predsjedništva, taj bi bio odmah proglašen veleizdajnikom," izjavio je Sokol.
Sitarski ne očekuje intervenciju EUFOR-a radi eventualnog uhićenja Dodika, ali naglašava kako bi političko posredovanje Europske unije u stabilizaciji situacije bilo poželjno.
"Na koji način će se to iskazati – hoće li to biti na razini Europske komisije, hoće li se Europski parlament uključiti ili pojedini njegovi zastupnici ili odbori, ostaje za vidjeti. Europska unija mora, prije svega zbog vlastitog interesa, pronaći način da se pacificiraju odnosi u BiH, koji su, čini se, otišli predaleko," rekao je Sitarski.
U interesu Republike Hrvatske je stabilnost Bosne i Hercegovine, ali i zaštita interesa Hrvata u BiH, naglasio je Sokol.
"Hrvati trebaju biti pragmatični, trebaju biti oprezni i ne istrčavati. Znamo što se dogodilo u nekim prijašnjim situacijama kada smo išli u konfrontaciju sa zapadnim silama, što nije završilo previše dobro. Zato treba biti oprezan. Nisu Hrvati ti koji su uzrokovali cijelu ovu situaciju oko Suda i Dodika, ali je važno da se Hrvati isprofiliraju kao čimbenik stabilnosti unutar BiH, a ne oni koji ju razaraju," zaključio je Sokol.
Situacija u kojoj je predsjednik jednog entiteta predmet kaznenog progona zbog rušenja ustavnog poretka, a državne institucije ga još uvijek nisu u stanju privesti, učinila je europski put BiH gotovo irelevantnim. No, kako bi se uopće moglo nastaviti raditi na tom strateškom cilju, nužni su strpljenje i dijalog kako bi se prije svega spustile tenzije.
