U Zagrebu je danas održana treća Zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH. Na dnevnom redu našle su se čak 32 točke iz osam oblasti. U nastavku donosimo poruke koje su po završetku sjednice javnosti prenijeli Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto i predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković.
Brojne teme iz osam oblasti od zajedničkog interesa našle su se danas na stolu. Hrvatska kao domaćin treće zajedničke sjednice i Bosna i Hercegovina žele poboljšati bilateralne, ekonomske i svake druge odnose kako i priliči dvjema susjednim i prijateljskim zemljama. Poručili su danas prvi čovjek Hrvatske vlade i Predsjedateljica Vijeća ministara BiH.
BiH i Hrvatska su važni gospodarski i vanjskotrgovinski partneri i izražena je želja da se u tom segmentu suradnja podigne na još veću razinu. Razgovarano je danas i o mnogim prometnim i infrastrukturnim projektima, a svakako da najveću pozornost privlači projekt Južne plinske interkonekcije.
Europski put je također bila nezaobilazna tema. A Hrvatska koja je prošla trnovit pregovarački i reformski put i danas je članica eurozone i Schengenskog prostora ima u tom segmentu neizmjerno iskustvo.
A kad je riječ o ograničenim izmjenama Ustava BiH i izmjenama Izbornog zakona, ta tema nije bila uvrštena kao posebna točka jer je to unutarnje pitanje BiH, no, razgovaralo se i o tome. Hrvatska prati sa zanimanjem ovaj proces, a odgovornost je na koalicijskim partnerima u BiH da sukladno sporazumu dođu do kvalitetnih rješenja.
Sporno pitanje između dvije zemlje je plan Hrvatske da na lokaciji Trgovinska Gora, udaljenoj dva kilometra od granice s BiH izgradi odlagalište za nuklearni otpad iz nuklerane elektrane Krško. Sinoć je izašla informacija u medijima da je zbog ove točke zamalo bila upitno održavanje i same sjednice. Ipak, točka je danas uvrštena.
Plenković je kazao kako je riječ o odlagalištu niske i srednje radioaktivnosti koje bi se gradilo u nenaseljenom mjestu, uz punu autonomiju Hrvatske pri odabaru lokacije, ali i uz punu provedbu svih sigurnosnih zahtjeva, kako ne bi bili ugroženi ni hrvatski građani, ali ni bh. građani na širem području.
Dodajmo i kako su na sjednici otvorena i druga otvorena pitanja, poput pitanja granice, imovine BiH iz bivše Jugoslavije na teritoriju Hrvatske, projekata "Gornji Horizonti" i Aeordroma u Trebinju u BiH oko kojih Hrvatska ima zadršku, ali i druge teme na kojima se ubuduće očekuje produbljivanje suradnje. A Plenković i Krišto su uoči same sjednice održali i zaseban sastanak.
