Bosna i Hercegovina jedina je zemlja regije Zapadnog Balkana koja još nije osigurala punu suglasnost oko reformi nužnih za pristup financijskom paketu iz Plana rasta za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura.
Unatoč naporima državne vlasti, nesuglasice između vladajućih stranaka i oporbe, posebno na razini županija, i dalje koče napredak. Među ključnim zakonima koji čekaju dogovor su Zakon o Ustavnom sudu, Zakon o kontroli granice te Zakon o zaštiti osobnih podataka, što su uvjeti za odobravanje reformskog programa.
Plan predviđa isplatu dvije milijarde eura kroz bespovratnu pomoć, dok bi preostalih četiri milijarde bile dostupne u obliku povoljnih kredita. Dok druge zemlje regije postupno ispunjavaju reformsku agendu, u BiH se očekuje daljnji kompromis između domaćih političkih aktera.
Predstavnici županijskih vlasti, osobito iz oporbene Stranke demokratske akcije (SDA), ističu kako konačni prijedlozi zakona moraju biti usuglašeni unutar državne koalicije. Novinar BH radija Igor Božović smatra kako je europska praksa oslanjanje na dogovor između viših i nižih razina vlasti, no trenutna opozicija koristi mogućnost blokade.
Četiri županijska premijera iz redova SDA protive se ublažavanju kriterija za reformski paket, dok analitičari propituju spremnost političara na usvajanje europskih standarda i jačanje vladavine prava.
BiH zaostaje u infrastrukturnim projektima poput izgradnje autocesta i unapređenja internetske mreže, što dodatno povećava važnost sredstava iz Plana rasta, koji obuhvaća razdoblje od 2024. do 2027. godine.
Očekuje se da će na idućim sastancima biti razmotrena mogućnost djelomične isplate sredstava, čak i bez potpune reformske agende, no zasad nije poznato hoće li međunarodni donatori pristati na takav scenarij.
