Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u četvrtak je na Konferenciji o obnovi Ukrajine u Londonu rekao kako je razminiranje Ukrajine preduvjet da se započne obnova i oporavak, a EK je Hrvatsku prepoznala kao "jednu od vodećih zemalja u razminiranju", priopćio je MVEP.
Konferencija o obnovi Ukrajine koja se održava u Londonu okupila je čelnike i ministre preko 60 država te predstavnike međunarodnih organizacija, 400 globalnih kompanija uz preko 1000 sudionika.
"Hrvatska se uslijed ratnih operacija tijekom Domovinskog rata suočila sa značajnim sigurnosnim problemom, zagađenošću dijela kopnenog područja minskoeksplozivnim sredstvima", rekao je ministar vanjskih i europskih poslova na panel raspravi drugog dana konferencije u Londonu.
"Hrvatska vrlo dobro razumije zahtjevnost zadatka izgradnje ratom razorene zajednice, a razminiranje je preduvjet bez kojeg se ne može započeti obnova i oporavak", naglasio je.
Istaknuo je da će u procesu razminiranja "Ukrajina trebati svu našu pomoć, uključujući aktivan angažman i donacije države, ali i našeg privatnog sektora, kao i nevladinih organizacija koje razvijaju i provode programe upozoravanja na mine i pružaju potporu žrtvama".
Hrvatski šef diplomacije pritom je podsjetio da će Zagreb u listopadu biti domaćin Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini.
Grlić Radman dodao je da Hrvatska već pomaže Ukrajini u tom pogledu: prošle godine započela je suradnju s UNDP-om u Ukrajini, što je rezultiralo zajedničkim projektom protuminskog djelovanja u vrijednosti od četiri milijuna eura.
Kazao je kako je Hrvatska prepoznata kao jedna od vodećih zemalja u razminiranju od strane Europske komisije te će pružiti svoje stručno znanje o protuminskom djelovanju zajedničkom odgovoru EU-a na ukrajinske potrebe razminiranja.
Hrvatska je imenovala i svog stručnog predstavnika u međunarodno Upravno vijeće novoosnovanog Centra za humanitarno razminiranje Ukrajine. Uz to, hrvatske nevladine organizacije već provode programe podizanja svijesti o minama za ukrajinsku djecu, te se trenutno radi na razvoju novih programa psihološke podrške najranjivijim društvenim skupinama u Ukrajini, dodaje MVEP.
