Uredba o obnovi prirode koja ima cilj značajno obnoviti ekosustav u Europskoj uniji stupila je na snagu 18. kolovoza te se do 2030. planira obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a, dok se do 2050. godine očekuje obnova svih ekosustava koji zahtijevaju sanaciju.
"Uredba postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu različitih vrsta ekosustava, uključujući kopnene, morske, slatkovodne i urbane sredine. Ova inicijativa je ključna u borbi protiv klimatskih promjena, smanjenju rizika od prirodnih katastrofa te ispunjavanju međunarodnih obveza Europske unije u zaštiti okoliša i prirode", priopćilo je u četvrtak hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Njome se uvode mjere za obnovu narušenih ekosustava u svim državama članicama EU-a, a poseban naglasak stavljen je na postizanje ciljeva EU-a u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama te na poboljšanje sigurnosti opskrbe hranom. Obuhvaća širok raspon ekosustava, uključujući kopnene, obalne, slatkovodne, šumske, poljoprivredne i urbane.
Kod staništa za koja se smatra da su u lošem stanju, članice EU-a poduzet će mjere za obnovu najmanje 30 posto staništa do 2030. godine, najmanje 60 posto staništa do 2040. te najmanje 90 posto staništa do 2050. godine. Osim toga, države članice EU-a moraju poduzeti mjere kako bi spriječile pogoršanje stanja na područjima koja su već obnovljena ili koja se nalaze u dobrom stanju.
Posljednjih desetljeća u Europi je došlo do značajnog smanjenja brojnosti i raznolikosti divljih oprašivača, što predstavlja ozbiljan ekološki problem s dalekosežnim posljedicama za bioraznolikost i poljoprivredu, a Uredbom se, kako bi se taj trend zaustavio, uvode posebni zahtjevi kojima se države članice EU-a obvezuju poduzeti mjere za zaustavljanje smanjenja populacija oprašivača najkasnije do 2030. godine, prenosi Hina.
Uredbom se utvrđuju i specifični zahtjevi za očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti u različitim vrstama ekosustava, a članice EU-a obvezne su predložiti i provesti mjere koje će pratiti poboljšanje bioraznolikosti, koristeći odgovarajuće pokazatelje za svaku vrstu ekosustava.
Države članice EU-a, pa tako i Republika Hrvatska, moraju izraditi nacionalne planove obnove u roku od dvije godine, definirajući prioritete za obnovu na nacionalnoj razini. Ti planovi trebaju biti izrađeni na participativni način, uključivanjem svih relevantnih dionika, a napredak u njihovoj provedbi će se pratiti te će o njima izvještavati Europska komisija primjenom pokazatelja bioraznolikosti na razini EU.
