Hrvatski filmski redatelj i scenarist crnogorskoga podrijetla Veljko Bulajić preminuo je u 97. godini života.
Vijest o smrti Večernjem listu potvrdili su u srijedu članovi Bulajićeve obitelji.
Bulajić je režirao neke od najpoznatijih filmova s ovih prostora - Kozaru (1962.), Bitku na Neretvi (1969.) i Vlak bez voznog reda (1959.).
Rođen je u mjestašcu Vilusi na pola puta od Trebinja do Nikšića, 22. ožujka 1928. godine. Srednju školu Bulajić je završio u Sarajevu, a nakon Drugog svjetskog rata našao je mjesto u Domu JNA u Zagrebu, gdje se počeo zanimati za kinematografiju.
Upisao je filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959., a asistirao velikim redateljima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica pa se vratio u bivšu Jugoslaviju.
Redateljsku karijeru započeo je dvama kratkim filmovima: "Kamen i more" i "Brod lutalica" (1953.).
Prvi dugometražni igrani film "Vlak bez voznog reda" (o poslijeratnim migracijama stanovništva) realizirao je 1959. godine. Djelo je nagrađeno s dvije Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, te Nagradom grada Zagreba.
Slijedi film "Rat" (1960.), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspjeh Bulajić postiže filmom "Uzavreli grad" (1961.), o životu u novome industrijskom centru, nagrađenom također Zlatnom arenom u Puli.
Bulajić je autor čiji su filmovi postigli najveći uspjeh kod domaćih i stranih gledatelja. "Kozara", "Vlak bez voznog reda", "Atentat u Sarajevu", zajedno s "Bitkom na Neretvi", na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji.
Veljko Bulajić dobitnik je nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Carlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i New Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valladolidu i brojnih drugih priznanja.
