Generalna direkcija Europske unije za mobilnost i promet objavila je statistiku poginulih u prometnim nesrećama za prošlu godinu po kojoj Bugarska, Rumunjska, Srbija i Hrvatska zauzimaju vodeća mjesta po broju stradalih u prometu na milijun stanovnika.
EU statistikom o nesrećama na europskim cestama (CARE) nisu obuhvaćene druge zemlje zapadnog Balkana poput Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije, Crne Gore te Sjeverne Makedonije.
Prema podacima koje je objavila Balkanska sigurnosna mreža, prošle godine u prometnim nesrećama u EU poginulo je 20.400 osoba, a zajedno s članicama EFTA (Norveška, Island, Švicarska, Lihtenštajn) i Srbijom, broj stradalih je 21.257.
Prema podacima, najlošije stoji regija Balkana gdje sve zemlje osim Slovenije imaju značajno više poginulih na milijun stanovnika u odnosu EU prosjek koji iznosi 46.
Bugarska prednjači s 82 poginulih na milijun stanovnika. Gledano u apsolutnim brojkama to je 526 ljudi, što je za jedan posto manje u odnosu na 2022. godinu.
Rumunjska je na drugom mjestu po europskoj crnoj statistici prometnih nesreća i na milijun stanovnika poginula je 81 osoba, odnosno 1.545 u brojkama što je pet posto manje u odnosu na 2022. godinu.
Na trećem mjestu po poginulima u prometu je Letonija sa 75 stradalih na milijun stanovnika, odnosno 142 stanovnika. To ujedno i jedina zemlja izvan Balkana koja ne kotira na vrhu crne statistike EU.
Četvrto mjesto u crnoj prometnoj statistici EU zauzima Srbija sa 74 stradale osobe na milijun stanovnika što je 503 poginule osobe ili 9 posto manje stradalih u odnosu na 2022. godinu.
Na petom mjestu je Hrvatska sa 71 poginulih na milijun stanovnika ili 274 osobe a broj stradalih u toj zemlji nije zabilježio promjenu u odnosu na 2022. godinu.
Jedina zemlja regije koja ima manji udio smrtno stradalih u prometnim nesrećama od EU prosjeka je Slovenija s 39 poginulih na milijun stanovnika.
