Kako su susjedi BiH prošli kad su otvorili pregovore s EU?
Nakon posljednjeg sastanka lidera vladajućih stranaka postalo je jasno kako bi se europski put BiH mogao naći u zastoju. Dok Bosna i Hercegovina čeka odluku Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora, iskustva susjednih zemalja govore da kad se otvori pregovori, tek tada počinje pravi posao na reformama. Priču o iskustvima Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije nakon otvaranja pristupnih pregovora, donosi naš Goran Kutle.
Iskustvo i podrška susjedne Republike Hrvatske iznimno je važno i za europski put BiH. Naši susjedi su posljednja zemlja koja je ušla u Europsku uniju i to 2013. godine. Danas su članica Schengenskog prostora i Eurozone. Kad su otvorili pregovore 2005. godine i nakon toga pregovarali s Unijom malo manje od šest godina, izgledalo je u to vrijeme kao vrlo dugotrajan proces.
Ipak, u usporedbi s drugim zemljama koje su naknadno otvorile pregovore, hrvatski proces je izgledao zapravo vrlo brzo, a Hrvatska je jedina zemlja nakon Grčke koja je pregovarala sama. Prema riječima jednog od glavnih aktera toga doba, Hrvatska je između ostaloga uspjela zbog dobrog ozračja unutar same Unije te profesionalnog pregovaračkog tima.
"Prvi i najvažniji razlog zašto je Hrvatska uspjela je bio unutarnji politički konsenzus oko pregovora o pristupanju. Pregovori nikad nisu bili tema unutarnjih međustranačkih obračuna. Sve stranke u Hrvatskom saboru bile su čvrsto vezane za proces proširenja i davale su mu potporu od početka do kraja. Bez takvog političkog konsenzusa, nije moguće uspješno privesti pregovore kraju. Koliko god dobar bio pregovarački tim, bez političke podrške i konsenzusa, on ne može uspjeti", kazao je Vladimir Drobnjak, bivši glavni pregovarač Republike Hrvatske s EU.
Europski put Srbije je trenutno u zastoju još od kraja 2021. godine, a službeno su pregovori otvoreni prije 10 godina. Određeni problemi javili su se naknadno, kao što su sumnja u provedbu fer i demokratskih izbora te pitanje sankcija prema Rusiji nakon njihove agresije na Ukrajinu. Ipak, čini se kako je trenutno najveći problem vladavina prava i borba protiv organiziranog kriminala, a ne toliko odnos s Kosovom. Za iskorak je potrebno donijeti teške političke odluke unutar zemlje.
"Stvari su se u Srbiji promijenile u gomili izvješća Europske komisije, ali unazad. No, to nema veze s pristupnim pregovorima, nego s odlukama i potezima vlasti u Srbiji. Pristupni pregovori trebaju poslužiti da država dostigne europske standarde, a Republika Srbija je političkim kriterijima, prije svega po pitanju borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, slobode izražavanja nazadovala. Mi smo po pitanju vladavine prava prema podacima svih relevantnih svjetskih i europskih organizacija napravili velike korake unazad", navodi bivši glavni pravni savjetnik pregovaračkog tima s EU Republike Srbije, Vladimir Medak.
Najveće muke na europskom putu snašle su, čini se Sjevernu Makedoniju. Od 2005. godine su kandidat, a 2020. godine su zajedno s Albanijom otvorili pristupne pregovore. Dugo se činilo kako su lideri europskog puta među zemljama Zapadnog Balkana, a sada je to Crna Gora. Uz vrlo složene unutarnje odnose, velike probleme im stvaraju vrlo složeni odnosi sa susjedima Grčkom i Bugarskom, koji datiraju iz daleke povijesti.
"Mi smo morali potpisati ugovor s Bugarskom za dobrosusjedstvo, potom s Grčkom "Prespanski ugovor" zbog kojega smo morali čak promijeniti ime države. Mi smo napravili krupne kompromise, samim time što smo ušli u takve pregovore. A kako je to bio preduvjet, mi smo morali produžiti proces pregovora i sam ulazak u EU. To potvrđuje koliko su ovo složeni procesi", ističe Dragan Tilev, državni savjetnik za integracije EU Vlade Sjeverne Makedonije
Sve ovo potvrđuje kako je ulazak u Europsku uniju dvostran proces. Zemlje kandidatkinje moraju provoditi tražene reforme i podignuti standarde na temelju političkih, gospodarskih, pravnih i administrativnih kriterija. Međutim, mora postojati i politička volja unutar svih zemalja članica, jer ako ih neka zemlja kandidatkinja ne uvjeri da je spremna postati članica, svi pregovori su uzaludni.
