U 2024. godini, 25,4 posto mladih Europljana (uzrasta 15-29 godina) bilo je zaposleno tijekom formalnog obrazovanja, 71,4 posto mladih nije činilo radnu snagu, dok je 3,2 posto bilo nezaposleno (raspoloživo za zaposlenje i aktivno tražilo posao) dok su bili u formalnom obrazovanju, objavio je danas Eurostat.
Najveći udio mladih koji istovremeno rade i studiraju zabilježen je u Nizozemskoj (74,3 posto), Danskoj (56,4 posto) i Njemačkoj (45,8 posto).
Suprotno tome, Rumunija (2,4 posto), Grčka (6 posto) i Hrvatska (6,4 posto) imale su najniže udjele među zemljama EU.
Najveći udio nezaposlenih mladih u formalnom obrazovanju, koji su bili raspoloživi za zaposlenje i aktivno tražili posao, zabilježen je u Švedskoj (14,1 posto), Finskoj (10 posto) i Danskoj (9,6 posto). Na drugom kraju skale, Rumunija (0,6 posto), Hrvatska, Češka i Mađarska (svaka po 0,8 posto) imale su manje od jedan posto mladih koji su tražili zaposlenje.
U grupi od 15-19 godina, 74,4 žena i 70,4 posto muškaraca ostaje izvan radne snage dok su u obrazovanju, što pokazuje da su u ranim godinama uglavnom fokusirani na školovanje.
Kako odrastaju i dosegnu dobnu grupu 20-24 godine, udio izvan radne snage pada na 30,9 kod žena i 24,8 posto kod muškaraca, što ukazuje na veću integraciju u tržište rada uz obrazovne aktivnosti. U ovoj grupi, postotak mladih zaposlenih dok su u obrazovanju iznosio je 19,6 za žene i 17 posto za muškarce.
U dobnoj grupi 25-29 godina, zaposlenost je dostigla 62 kod žena i 71,9 posto kod muškaraca.
Podaci pokazuju da žene češće sudjeluju u formalnom obrazovanju nego muškarci. Međutim, kada nisu u obrazovanju, manje je vjerojatno da će biti zaposlene ili tražiti zaposlenje, što se vidi kroz niže stope zaposlenosti i veće udjele neaktivnosti u poređenju s muškarcima.
