Plan Europske unije da uloži do 20 milijardi eura na vojnu pomoć Ukrajini nailazi na otpor članica EU i možda neće preživjeti u sadašnjoj formi, kažu diplomate.
Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, predložio je u srpnju da blok stvori fond s do pet milijardi eura godišnje tijekom četiri godine u okviru širih sigurnosnih obaveza Zapada za jačanje Ukrajine u borbi protiv ruske invazije.
Dok se ministri obrane EU pripremaju da razgovaraju o planu u Bruxellesu u utorak, diplomate kažu da je više zemalja - uključujući i Njemačku kao vodeću silu EU – izrazilo, međutim, rezerve u pogledu izdvajanja tako velikih iznosa godinama unaprijed.
EU i njene članice među najvećim su donatorima vojne pomoći Ukrajini otkako je Rusija pokrenula invaziju u veljači 2022. godine, osiguravajući oružje i opremu u vrijednosti od oko 25 milijardi eura, navodi diplomatska služba bloka.
Borrellov prijedlog nastojanje je da se podrška stavi na dugoročne osnove, stvaranjem gotovine za pomoć Ukrajini unutar većeg fonda, Europskog mirovnog fonda, koji se koristi za nadoknadu sredstava članicama EU za vojnu pomoć drugim zemljama.
- U ovom trenutku još ga neću proglasiti mrtvim. Ali naravno, poboljšanja se uvijek mogu napraviti - kazao je visoki diplomata EU, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman.
- Njemačka je imala mnogo pitanja, i to s pravom. Govorimo o puno novca – izjavio je on.
Debata o vojnoj pomoći dolazi u vrijeme dok zemlje EU također razgovaraju o prijedlogu da se Ukrajini da 50 milijardi eura ekonomske pomoći.
EU se također suočava s izazovima u pogledu drugih aspekata svoje vojne pomoći Ukrajini.
Brojni dužnosnika i diplomate kažu da će se blok boriti da ispuni cilj snabdijevanja Kijevu s milijun artiljerijskih granata i projektila do ožujka iduće godine.
Mađarska već mjesecima zadržava 500 milijuna eura u isplatama iz Mirovnog fonda članicama EU za pomoć Ukrajini zbog toga što je Ukrajina stavila mađarsku banku OTP na crnu listu.
Otkako je banka skinuta s crne liste, Mađarska je insistirala kako želi garancije da se tamo neće vratiti.
Vlade EU naglasile su da dugoročna vojna pomoć EU mora biti koordinirana sa sigurnosnim paketima o kojima pojedine zemlje EU pregovaraju s Kijevom, što otežava postizanje cijene dok ti razgovori traju.
Na samitu EU prošlog mjeseca, njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da bi fokus za sada trebao biti na takvim bilateralnim paketima.
Neke članice EU također tvrde da će se boriti da daju veliko dugoročno obećanje jer su domaći proračuni pritisnuti.
- Za neke zemlje članice postoji realnost javnih financija - rekao je drugi diplomata EU.
Treći europski diplomata kazao je kako vjerojatnoća da će Borrellov prvobitni prijedlog biti usvojen opada, ali brojne zemlje i dalje žele da se opredijele na nivou EU.
Troje diplomata sugeriralo je da bi EU mogla na kraju odlučiti da iz godine u godinu ispunjava svoje obaveze, umjesto da potpiše veći iznos koji se proteže na četiri godine, prenosi Reuters.
