Turska obilježava stotu obljetnicu postotomanske republike pomalo prigušenim slavljima koja će se održavati u sjeni eskalirajućeg rata Izraela s militantima Hamasa u Gazi.
Predsjednik Recep Tayyip Erdogan bit će u središtu cjelodnevnih događanja kojima će se odati počast utemeljitelju sekularne republike ali i naglasiti postignuća Erdoganove stranke s islamskim korijenima koja upravlja Turskom od 2002.
Erdogan i turski zapovjednik iz doba Prvog svjetskog rata Mustafa Kemal Ataturk postali su temeljne figure moderne turske države.
Ataturka se slavi u turskom društvu jer je protjerao osvajačke snage i izgradio potpuno novu naciju na ruševinama palog Otomanskog Carstva nakon Prvog svjetskog rata.
Turska je formirana kao nacija okrenuta zapadu koja je uklonila religiju iz državnih institucija i pokušala iskovati novi moderni identitet od svojih bezbrojnih etničkih skupina.
Na kraju je postala ponosna članica obrambenog NATO saveza predvođenog SAD-om i svjetionik demokratskih nada na Bliskom istoku.
Ali Ataturkova društvena i geopolitička transformacija većinski muslimanske nacije stvorila je podjele koje opterećuju tursku politiku do danas. Erdogan je to iskoristio dovodeći svoju konzervativnu Stranku pravde i razvoja (AKP) na vlast pobjedom nad ljevičarskom Republikanskom narodnom strankom (CHP) koju je osnovao Ataturk. Velik dio prošlog desetljeća proveo je testirajući granice turske sekularne tradicije, kao i njezinih veza sa Zapadom. Te će suprotne snage biti jasno vidljive dok Erdogan započinje dan odavanjem počasti Ataturku, a završava ga proslavom postignuća Turske iz vremena svog premijerskog i predsjedničkog mandata.
