U svijetu kakvog danas poznajemo, vrijeme ide veoma brzo. Često kažemo “kako leti”, ukoliko smo okupirani poslovnim obavezama ili se jako dobro zabavljamo. Sigurno se više puta dogodilo da smo pogriješili datum ili smo zaboravili nešto uraditi određenog dana. No, u ranom novom vijeku postojao je jedan dan koji je zamijenio njih čak deset. O čemu je riječ?
Godinu dana prije tragične smrti, 45. g. pr. Kr. Gaj Julije Cezar uveo je kalendar kako bi se lakše računalo vrijeme i nazvan je julijanskim kalendarom. Prema tom kalendaru, godina je trajala 365, 25 dana. To je bilo odstupanje od tropske godine (vrijeme koje je potrebno Zemlji da napravi krug oko Sunca) za 11 minuta i 14 sekundi, pa će se tim redoslijedom svake 128. godine dodati po jedan dan više i tako redom. Pogreška je pritom veća što je po julijanskom kalendaru svaka četvrta godina prijestupna, pa će u 400 godina biti 100 prijestupnih godina.
Zbog prevelikih odstupanja od tropske godine, papa Grgur XIII. angažira napuljskog astronoma Luigija Ghiraldija da malo “preuredi” kalendar. Tako smo dobili gregorijanski kalendar. Prema njemu, u 400 godina se nalazi 97 prijestupnih godina. Nadalje, uvedeno je i sekularno pravilo koje kaže kako su godine djeljive sa 100 obične, a samo one s 400 prijestupne. Također prema gregorijanskom kalendaru godina ima 365, 2425 dana što donosi odstupanje tek nakon 3215 godina, što je zanemarivo. Uskrs se počeo računati po posebnom pravilu, a godina je započinjala 1. siječnja. Jedna od najvećih promjena je bilo i izbacivanje 10 dana viška koji su dolazili po julijanskom kalendaru do tada, te je nakon 4. listopada 1583. uslijedio 15. listopad 1582. godine. Papa Grgur XIII. sve je to službeno proglasio i posebnom bulom naziva “Inter gravissimas”.
Današnja razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara iznosi 13 dana, a 2100. razlika će se povećati na 14 dana. Nakon što je nastao gregorijanski kalendar, odmah su ga usvojile gotove sve katoličke zemlje, a Hrvatska će ga usvojiti pet godina kasnije, točnije 1587. Gregorijanski kalendar danas se koristi u velikoj većini svijeta, jer u ostalim dijelovima postoje različiti drugi kalendari (kineski, hebrejski i sl.). Pravoslavne zemlje u svjetovnom životu su prihvatile Gregorijanski kalendar, no u crkvenom su zadržale Julijanski.
Autor: I. Marijanović
