-Odbijanje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da se sastane s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem je, nažalost, nepotrebno dobilo veliku pozornost. To je nebitno i ono defokusira sastanak koji se bez napora koji je uložio predsjednik Vlade RH ne bi ni dogodio, kazao je u Dnevniku PLUS RTV Herceg Bosne ministar vanjskih i europskih poslova RH, Gordan Grlić Radman, komentirajući dolazak predsjednice Europske komisije Ursule Von der Leyen, nizozemskog premijera Marka Ruttea te spomenutog Plenkovića u Sarajevo.
Grlić Radman je u razgovoru s kolegom Tihomirom Šutalom ocijenio posjet visokog izaslanstva iz EU Bosni i Hercegovini uspješnim jer su domaći politički lideri ohrabreni u nastojanjima da provode reformske procese s ciljem da se u ožujku otvore pristupni pregovori između BiH i Europske unije.
-Sigurno da bi otvaranje pristupnih pregovora između BiH i EU bila važna poruka i psihološki jer bi politički lideri u BiH nastavili sa svojim reformama. Otvaranje pristupnih pregovora ne znači da ste vi automatski u klubu. Tek tada predstoji puno onih kriterija koje treba ostvariti i ispuniti. Čini mi se da bi, ako bi izostalo pozitivno izvješće, to bilo štetno strateški i politički, rekao je Grlić Radman pojašnjavajući da bi u tom slučaju bilo riječ o strateškoj pobjedi onih aktera koji imaju negativan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu.
Grlić Radman dodaje da u tom kontekstu treba poštivati duh i slovo Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma koji govori o jednoj državi, dva entiteta i tri konstitutivna i ravnopravna naroda.
Strateški interes opstanak hrvatskog naroda u BiH
Jedna od reformi koje su nužne na europskom putu BiH je i reforma Izbornog zakona BiH. Odgovarajući na pitanje može li se postići kompromis po tom pitanju kako bi Hrvati mogli birati svoje političke predstavnike na svim razinama vlasti, šef hrvatske diplomacije je istaknuo da je sve loše krenulo nakon 2000. godine (Petritschevi i Barryjevi amandmani).
-Mnoge hrvatske vlade, nažalost, nisu bile spremne podržati ili suočiti se s pitanjem položaja hrvatskog naroda u BiH. To vidimo danas kada se javljaju bivši političari koji tumače odlazak predsjednika Vlade RH u Sarajevo i nesastajanje s nelegitimnim predstavnikom hrvatskog naroda. Tu vidimo da su oni zapravo zatočenici propalih politika", rekao je Grlić Radman pojašnjavajući da aktualna hrvatska vlada kroz 6-7 godina nastoji ispraviti ono što se loše uradilo za hrvatski narod.
Ministar vanjskih i europskih poslova RH istaknuo je u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne da je jako teško uvjeriti predstavnike međunarodne zajednice i važne aktere da je BiH multinacionalna zemlja te da Hrvatska nema nikakvu skrivenu agendu kada je u pitanju BiH.
-Briga Republike Hrvatske za hrvatski narod u BiH uvijek se smatrala kao da je to stanovito miješanje unutarnje prilike BiH što nije točno, rekao je Grlić Radman pojašnjavajući da se RH, prema Ustavu, ima pravo brinuti za Hrvate bez obzira na to gdje oni žive.
On pojašnjava da Hrvatska ima stanovitu političku odgovornost prema BiH i zbog razloga da je supotpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.
Grlić Radman je kazao da je RH ostvarila sve svoje vanjskopolitičke ciljeve te da joj je interes da ima stabilno i prosperitetno susjedstvo.
-Strateški interes Hrvatske je opstanak hrvatskog naroda u BiH. Mi se zalažemo za funkcionalnu i stabilnu BiH u kojoj će se svi osjećati sigurno i moći ispoljavati vlastiti identitet, jezik i kulturu, a opet voljeti domovinu Bosnu i Hercegovinu, kazao je Grlić Radman.
Odgovarajući mogu li Hrvati u BiH voljeti domovinu BiH, ako im je uskraćeno pravo da biraju ili budu birani, Grlić Radman je kazao da je činjenica da su bh. Hrvati stiješnjeni između separatizma te unitarizma i hegemonizma.
"Duh i slovo Daytonskog sporazuma jamčio je ravnopravnost konstitutivnih naroda. Ali, možda on nije bio toliko dorečen pa su oni koji su se bavili izbornim inženjeringom pronašli nedefinirane prostore", rekao je Grlić Radman pojašnjavajući da zbog toga imamo nominalnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji to doista nije.
Referirajući se na svoju izjavu da je član Predsjedništva BiH Željko Komšić "uzurpator i uhljeb", šef hrvatske diplomacije dodaje da on kao takav zauzima poziciju koja mu ne pripada.
"Zašto Bosna i Hercegovina ima tri člana Predsjedništva? Svaka država ima jednoga predsjednika, ali BiH ima tri člana Predsjedništva. Znači da su ta tri člana refleksija multinacionalnog karaktera BiH", rekao je Grlić Radman i dodao da BiH ima srpskog i bošnjačkog člana Predsjedništva te da bi trebala imati i hrvatskog člana, a to Komšić nije. Sugovornik RTV HB dodaje i da taj izborni inženjering može pridonijeti i još većem odlasku Hrvata iz BiH.
Reforma Izbornog zakona — zadatak domaćih aktera
Šef hrvatske diplomacije kazao je da je provedba reforme izbornog zakona BiH na domaćim političkim akterima koji su se na to obvezali prilikom sastanka sa šefom Europskog vijeća Charlesom Michelom te prilikom potpisivanja sporazuma o formiranju vlasti u BiH.
"Smisao demokracije je da u suverenim državama odlučuju isključivo politički lideri te zemlje", rekao je Grlić Radman osvrćući se na reakciju Veleposlanstva SAD-a u BiH koje nije podržalo dogovor predstavnika HDZ-a BiH, SNSD-a i bloka "Trojka" o reformi Izbornog zakona.
Komentirao je šef hrvatske diplomacije i nedavni sastanak s visokim predstavnikom međunarodne zajednice za BiH, Christianom Schmidtom, odbacivši bilo kakva uplitanja Hrvatske u odnose u BiH. -Gospodin Schmidt ide i obilazi i druge glavne gradove u EU. To nije ništa neobično; savjetuje se, razgovara, predstavlja svoje planove i viđenja, želi čuti druga mišljenja, kazao je Grlić Radman.
Hrvatska podržava Južnu interkonekciju
Prije par dana Grlić Radman primio je pismo američkog državnog tajnika Anthonyja Blinkena. U pismu se spominju Južna plinska interkonekcija i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Neki su odmah to protumačili kao "žuti karton" za Čovića prije nego što će završiti na američkoj crnoj listi. Odgovarajući na pitanje što to pismo zapravo znači, šef hrvatske diplomacije istaknuo je da je vidio da se i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy oglasio po tom pitanju.
"U principu, nije dobro ako neka interna korespondencija ugleda svjetlo dana i njome se bavi javnost. Ja jesam dobio pismo", rekao je Grlić Radmann i dodao da je SAD učinio puno na bilateralnim odnosima s Hrvatskom poput ukidanja viza, ulaska u "global entry" program.
Grlić Radman je kazao da ovome pitanju Južne interkonekcije treba pristupati na način da je ona interes BiH prije svega i hrvatskog naroda u BiH, ali i Hrvatske i naših saveznika - SAD-a.
"Naravno da tu postoji različit pristup i da ne želimo uopće ovisiti o ruskom plinu i svakom plinu koji dolazi iz trećih zemalja", rekao je Grlić Radman.
Šef hrvatske diplomacije posjetio je da je Južna plinska interkonekcija strateški interes hrvatskog naroda u BiH o čemu govori i priopćenje HNS-a BiH o tom pitanju.
-Čović je legitimni politički predstavnik hrvatskog naroda u BiH kao predsjednik HNS-a BiH i lider Hrvata u BiH. Moramo sagledavati isključivo njegovu važnu i odgovornu ulogu u BiH. Čović je i predsjednik stožerne stranke - HDZ-a BiH i sigurno da je ovdje važno imati čelnika koji radi u interesu hrvatskog naroda u BiH. S Čovićem imamo dobar odnos i komunikaciju te podržavamo sve legitimne predstavnike bh. Hrvata", rekao je Grlić Radman i dodao da se mora voditi računa o interesu hrvatskog naroda u BiH te da će nastaviti komunicirati s američkim prijateljima i s BiH.
Grlić Radman je rekao da je i Vijeće ministara BiH, na zajedničkoj sjednici s Vladom RH, pozdravilo projekt Južne interkonekcije. "Hrvatska je snažni zagovaratelj tog strateškog projekta", rekao je Grlić Radman.
Propale politike i propali političari
U Hrvatskoj je izborna godina, očekuju je parlamentarni i predsjednički izbori. Upitan kako se ti izbori mogu reflektirati na odnos položaj bh. Hrvata jer u Hrvatskoj postoji jedna lijeva opcija koja bi se mogla vratiti na postulate politike bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji se sastajao s Komšićem, Grlić Radman je istaknuo da je simptomatično to tko se oglasio zbog izostanka susreta Plenkovića i Komšića.
-To su bivši političari, odnosno propali političari koji su provodili politike koje su zaustavile napredak koji je bio moguć, rekao je Grlić Radman.
Šef hrvatske diplomacije dodaje da bi, da su takve politike donijele barem nešto dobro, danas bilo lakše internacionalizirati pitanje problema bh. Hrvata.
-Nažalost te politike koje danas djeluju na larpurlartistički način, njima su važnije institucije zbog institucija, Komšić zbog Komšića, a ne Komšić zbog naroda. One nisu bliske narodu, rekao je Grlić Radman dodavši da se ne treba klanjati institucijama ako loše.
Grlić Radman zaključio je da se Komšić na poziciji Predsjedništvu BiH našao zbog izbornog inženjeringa.
Podsjećamo, nedolazak hrvatskog premijera na sastanak u Predsjedništvu BiH zbog Komšića osudili su, između ostalih, bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović, bivša premijerka Jadranka Kosor, bivša šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić te bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević.
