Republika Hrvatska idućeg tjedna u Dubrovniku organizira sastanak na vrhu Inicijative triju mora, koji ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ocjenjuje kao "najvažniji političko-gospodarski događaj" u zemlji.
Gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne urednika i voditelja Tihomira Šutala, Grlić Radman je istaknuo da će summit okupiti predstavnike i visoke dužnosnike zemalja članica Inicijative i njihovih partnera. Među njima su šefovi vlada i država, američki ministar energetike Chris Wright te Hakan Fidan, ministar vanjskih poslova Turske, zemlje koja ima status promatrača. Domaćin skupa je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
„Cilj je jačati prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu kako bi se Hrvatska i zemlje članice što snažnije pozicionirale u ovom vrlo izazovnom svijetu punom kriznih situacija“, naglasio je ministar, referirajući se na izmijenjenu stratešku okolinu uzrokovanu ruskom agresijom na Ukrajinu i sukobima na Bliskom istoku. Dodao je i kako je Hrvatska snažno pozicionirana kao "logističko, infrastrukturno, prometno i energetsko čvorište".
Južna plinska interkonekcija kao strateški prioritet
Govoreći o Bosni i Hercegovini, Grlić Radman se osvrnuo na očekivano potpisivanje Memoranduma o izgradnji Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH. Sugovornik RTV HB ovaj je projekt ocijenio iznimno važnim za energetsku diversifikaciju obiju zemalja.
„Južna plinska interkonekcija važna je za Hrvatsku, ali i za osiguranje plina Bosni i Hercegovini kako bi se spriječila njena daljnja ovisnost o ruskim energentima“, pojasnio je Grlić Radman, istaknuvši ulogu Sjedinjenih Američkih Država kao važnog saveznika i partnera u ovom projektu. Potpisivanje dokumenta, dodaje, poslat će snažnu poruku investitorima i cijeloj regiji.
U kontekstu globalne energetske sigurnosti, podsjetio je na aktualnu situaciju na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, što se negativno odrazilo na cijene naftnih derivata i standard građana. Pozdravio je napore za očuvanje sigurnosti plovidbe, istaknuvši da je Vlada RH intervencijama i paketima pomoći uspjela sačuvati socijalnu koheziju, te je ponovio hrvatski apel za diplomatsko rješavanje sukoba.
Izborni zakon i europski put BiH
Komentirajući politička zbivanja u BiH u godini općih izbora, šef hrvatske diplomacije ponovno je upozorio na problem preglasavanja hrvatskog naroda zbog neustavnog izbornog akona. Naglasio je da u tročlanom Predsjedništvu BiH nema legitimno izabranog predstavnika Hrvata, što narušava ustavni poredak, institucionalnu funkcionalnost i duh Daytonskog sporazuma.
„Politički lideri u BiH, bez obzira na nacionalnost, moraju biti svjesni činjenice da niti jedan narod ne može biti preglasan. Niti jedan narod ne može imati ni više ni manje od drugih“, kazao je Grlić Radman za RTV Herceg-Bosne. Upozorio je kako su separatizam, unitarizam i hegemonizam u suprotnosti s demokratskim vrijednostima države koja teži članstvu u Europskoj uniji.
Podsjetio je i da je Hrvatska kontinuirano zagovarala suverenost i teritorijalni integritet BiH, što je znatno pridonijelo stjecanju statusa kandidata krajem 2023. godine, a potom i otvaranju mogućnosti za pregovore o pristupanju EU. Od BiH se sada očekuje usvajanje preostala dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača.
„Prosperitet i budućnost Bosne i Hercegovine u rukama su njezinih političkih lidera. Podržavamo svako rješenje u tom smjeru, ali prije svega promjene Izbornog zakona, kako bi Hrvati konačno u listopadu mogli izabrati svog predstavnika“, zaključio je ministar Grlić Radman.
