U utorak se održavaju predsjednički izbori u najmoćnijoj državi svijeta, Sjedinjenim Američkim Državama. Što bi izbor Donalda Trumpa ili Kamale Harris značio za Zapadni Balkan, što je donijela politika sankcioniranja, kako će se nastaviti američka vanjska politika u kontekstu aktualnih ratova, neka su od pitanja na koja je u razgovoru s urednicom i voditeljicom Anom Lukač odgovorio Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Ankete o tome tko će postati novi američki predsjednik ili predsjednica daju različite rezultate, ali i kladionice su na strani Donalda Trumpa. Odgovarajući na pitanje jesu li po njemu kladionice u pravu te što misli tko bi mogao biti 47. američki predsjednik, Kovač je istaknuo da treba biti vrlo oprezan s kladionicama.
-Ne zna se na koji se način dolazi do tih podataka. Jutros sam gledao te podatke i sad se kao smanjila prednost za Trumpa na kladionicama. Vrlo je teško tu nešto prognozirati jer bi još, recimo jučer-prekjučer, rekao da Trump ima jednu malu prednost. Danas sam, dan prije izbora, već malo skeptičniji. Zaista je jako teško pogoditi, istaknuo je Kovač.
Važnost "država-bojišnica"
Bivši šef hrvatske diplomacije posebno je naglasio važnost "država-bojišnica" (swing state, američkih saveznih država u kojoj nema jasne prednosti niti jedne stranke, pa često odlučuje izbore, nap. a RTV HB), sedam država koje će biti presudne jer se u njima često mijenjaju preferencije glasača.
-Dobio sam informaciju iz tabora Republikanaca da su u Michiganu i u Pensilvaniji demokrati na terenu jači. Znači, u važnim državama poput Michigena i Pensilvanije demokrati su očito jači u mobilizaciji. Hoće li to na kraju biti presudno za Harris ili neće, vidjet ćemo. Vrlo je tijesno, sve je moguće, rekao je Kovač te dodao da će, bez obzira na to tko pobijedio, problemi za Ameriku poput ekonomije, podjela u društvu i položaja Amerike u svijetu ostati isti.
Protiv Bidena je proveden puč
Kampanju za američke predsjedničke obilježili su do sada nezapamćeni događaji poput odustajanja aktualnog predsjednika Joea Bidena od predsjedničke utrke te dva pokušaja atentata na Donalda Trumpa. Također, svjedočimo jednoj jako prljavoj kampanji s uvredama koje pljušte s obje strane. Referirajući se na upit kako je došlo do toga da se kandidati nazivaju luđacima, fašistima, Hitlerima...., Kovač je istaknuo da mu se čini da je još gore od toga da se kandidati časte takvim epitetima da se pristaše jednog kandidata naziva smećem ili ljudima koji su jadnici.
-Sve to skupa govori o tome da su i jedna i druga strana, i demokrati i republikanci, odgovorni za podjelu u društvu, za polarizaciju i teško je tu nekoga više optužiti. Kada govorite o tome koliko je kampanja složena, koliko je prljava, dat ću samo jedan primjer, rekao je Kovač te se upitao na koji je način Biden prestao biti demokratski predsjednički kandidat.
Gost Dnevnika PLUS RTV Herceg-Bosne kazao je da je od dobro upućenih ljudi u politička zbivanja u SAD-u čuo da je protiv Bidena proveden puč.
"Trump je prihvatio mamac da krene u TV debatu s Bidenom iako obojica u tom trenutku nisu bili službeno kandidati svojih stranaka za predsjedničke izbore. Trump se osjećao superiornim, Biden je pokazivao da proklizava i nije imao tu fizičku snagu. Trump je prihvatio debatu da pokaže svoju dominaciju koju je on i pokazao. Ali, ta debata, koju je vidjela cijela Amerika i cijeli svijet, je omogućila da postane vidljivo to da Biden ne može dobiti bitku protiv Trumpa", što je, kako pojašnjava Kovač, omogućilo da se stvore priče u američkim medijima da treba zamijeniti Bidena što je na kraju i učinjeno.
Smiriti tenzije - veliki izazov
Sugovornik RTV HB kaže i da ne znamo što će na kraju biti, ali da to pokazuje koliko je situacija kompleksna te da će, kako god izbori prošli, biti vrlo izazovno smiriti tenzije i amortizirati podjele.
-Ako se dogodi da Trump ne pobjedi sada već Republikanci pripremaju teren da se dovedu u pitanje ti izbori. Ako razgovarate s malo žešćim navijačima Republikanaca, oni i dan danas tvrde da su pokradeni na izborima prije četiri godine. Ponavljam, to nije dobro za Ameriku niti za američko društvo, rekao je Kovač pojasnivši da se Amerikanci suočavaju s problemima na ekonomskom planu. Također, Kovač tvrdi da je uslijed rata Izraela protiv Hamasa i Hezbolaha, rata Rusije protiv Ukrajine i prijetnje Kine na dalekom istoku odgovornost SAD-a za globalni poredak velika.
Trump neće zaustaviti rat u Ukrajini
Trump je rekao da će riješiti i pitanje rata u Ukrajini, čak i prije inauguracije, ako postane predsjednik. Upitan koja bi bila cijena takvog rješenja u "24 sata", kako navodi Trump, Kovač je kazao da je to nemoguće.
"Trump neće moći zaustaviti rat u 24 sata zato što ne postoji samo Trump. Postoji Putin, postoji Zelenski. Hoće li to htjeti Zelenski? Hoćete li Putin. Putin ne vjeruje Amerikancima. Ljudi spekuliraju da je on skloniji Trumpu. On ne vjeruje Trumpu. Na na kraju krajeva, tko je naoružao Ukrajinu 2017. i 2018. godine? Naoružao ju je Trump. Oružje koje su Ukrajinci tražili od Obame je isporučio Trump. Što želim reći? Ne postoji samo jedan predsjednik koji donosi odluke, postoji mnoštvo čimbenika koji utječu na donošenje odluka. Postoji američka vojna industrija, postoje lobističke skupine, postoje think-tankovi, organizacije koje utječu na formiranje vanjske politike. Obama je svojedobno priznao da je izgubio utakmicu od američkog vanjskopolitičkog establishmenta koji se zove Blob. Tu utakmicu izgubio je i Trump kad je bio predsjednik", istaknuo je Kovač.
Gost Dnevnika PLUS posvjedočio je da je više puta za Trumpova mandata boravio u SAD-u te da se naslušao kritika na račun njegove vanjske politike i to, kako kaže, u federalnim institucijama.
-Na vojnim školama nastupali su vanjskopolitički i sigurnosno-politički eksperti koji su neizravno, ne pozivajući njega osobno, napadali politiku koju je Trump zazivao. Na kraju krajeva, Trump je s Amerikom htio izići iz NATO saveza. Je li se to dogodilo? Nije. Možda će on htjeti ovoga puta biti efikasniji i bolje se pripremiti ako bude izabran i mijenjati neke stvari. Kad je riječ o Ukrajini, on sigurno tu želju ima. On ima plan i želi dokazati svijetu da je bolji „deal maker“, bolji trgovac, nego neki drugi ljudi. Osobno sam vrlo skeptičan kad je riječ o tome da on to može riješiti u 24 sata, rekao je Kovač.
SAD će i dalje podržavati Izrael
Kao drugu veliku vanjskopolitičku temu Kovač vidi Izrael. Mišljenja je da će SAD i dalje nastaviti podržavati Izrael.
-Hoće li doći do promjene američke politike bude li predsjednik Trump? Neće. Amerika će i dalje podržavati Izrael, a Izraelci će se dalje boriti za svoju opstojnost, kazao je Kovač dodajući da Izraelci ponekad američkoj vladi i predsjedniku mogu biti ne simpatični, kao što je slučaj poljuljanog odnosa Bidena i Netanyahua, ali:
"Jesu li Amerikanci na kraju poslali svoje snage na Bliski istok? Jesu. Hoće li Amerikanci štiti Izrael? Hoće! Postoje neke datosti, neke stvari su zadane i vrlo teško ih je mijenjati. Postoje takozvane dubinske snage u svakom društvu, pa tako i američkom društvu koje morate kao čovjek koji donosi odluke uzeti u obzir i respektirati. Možete ih i ne respektirati, ali ćete vrlo brzo proklizati, izgubiti moć", istaknuo je Kovač.
Što ako pobijedi Harris?
Ako pak pobijedi Harris, što većina establišmenta Europske unije priželjkuje, onda nikakvih velikih promjena neće biti, smatra Kovač.
-Nastavit će se postupno izvlačenje Amerikanaca iz rata Rusije protiv Ukrajine na način da će Amerikanci nastaviti pomagati Ukrajini. SAD će htjeti sve više odgovornost prebaciti na Europljane. Neće to ići preko noći. Nastavit će i podršku Izraelu. Ono što je najvažnije za Amerikance tko god bio predsjednik, ili Harris ili Trump, glavni "protivnik" u vojnom smislu će biti Kina koja je jedina država na svijetu koja ima potencijal ugroziti američku dominaciju i koja ima i cilj Ameriku skinuti s mjesta prve sile ovoga svijeta, rekao je Kovač.
BiH nije u fokusu američke politike
Na ovim izborima gotovo 186 i pol milijuna Amerikanaca bira predsjednika. Ovo su izbori gdje su sve oči svijeta zapravo uprte. Upitan što bi izbor Kamale Harris ili Donalda Trumpa značio za Bosnu i Hercegovinu te je li Zapadni Balkan uopće u fokusu ovih kandidata, Kovač je kazao da treba biti realan i reći da ovaj dio svijeta nije u fokusu američke vanjske politike.
"Jednostavno, treba biti realan; nije u fokusu i vidite dan danas tko utječe na američku politiku u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu. To nije tema kojom se bavi izravno Biden. Time se bave stručnjaci Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Nešto se moglo time bavi i tzv. Nacionalno sigurnosno vijeće ili nacionalno vijeće za sigurnost. To nije visoko na agendi na američke administracije jer, na svu sreću, nema rata u Bosni i Hercegovini. Ne daj Bože da postoje oružani sukob ili oružani sukob onda bi se Amerikanci po logici stvari uključili. Ovako nema potrebe za tim, ali postoji mehanizam koji je postavljen. Kao što znamo, tu je i NATO te EU misija Althea koja ima upravo za cilj spriječiti mogućnost oružanih sukoba", rekao je Kovač i dodao da je američki nulti prioritet suzbijanje kinseke moći.
Sankcije nisu utjecale na Dodika, ali nešto drugo jeste
Američka administracija u proteklom mandatu sankcionirala je pojedince i kompanije u Bosni i Hercegovini koje su se dovodile u vezu s "podrivanjem ustavnog poretka" ili korupcijom. Govoreći o rezultatima takve politike, Kovač je kazao da će SAD nastaviti s takvom praksom, iako se pokazalo u slučaju sankcija koje su nametnute Rusiji da taj mehanizam nije dovoljno efikasan.
-Bilo je tu i kritika i u SAD-u, pa čak je i o tome gospodin Trump. Nisam čuo da Harris govori da treba ispitati efikasnost mehanizma nametanja sankcija. U slučaju rata Rusije protiv Ukrajine ne vidimo da je to dovelo do toga da je Rusija oslabljena. Kada je riječ o samoj BiH nisam vidio da je to nešto posebno utjecalo, na primjer na Milorada Dodika i na status Republike Srpske kao entiteta unutar Bosne i Hercegovine. On i dalje postoji i Milorad Dodik je i dalje je tamo alfa i omega, pa i nakon lokalnih izbora, rekao je Kovač.
Mehanizam sankcija je, kako kaže Kovač, metoda koja do određene mjere može imati nekakav efekt, ali...
"Kada se zaista želi promijeniti stvari, onda treba poslati čovjeka koji će poslati snažno upozorenje, kao što je to bio slučaj s gospodinom Burnsom, ravnateljem CIA-e koji je nedavno boravio i u Sarajevu i u Beogradu. On je prenio neke poruke američke administracije i američkog predsjednika. Nakon toga ste vidjeli kako je Dodik promijenio svoju retoriku kad je riječ o jedinstvu BiH. Tako da mehanizam sankcija može funkcionirati, do određene mjere, ali za prave poteze potrebno je poslati prave poruke", rekao je Kovač.
Srpske vlasti ušle u krvotok obitelji Trump
Upitan što bi zemlje regije, u prvom redu Srbija i Hrvatska, mogle očekivati od nove američke administracije, Kovač je kazao da je u Srbiji pripremljen teren za Trumpa.
-Obitelji Trump je u nekretninskom biznisu prisutna u Srbiji. Mislim na zeta gospodina Trumpa. Na neki način su srpske vlasti ušle neizravno u krvotok obitelji Trump. Mađari, vidimo da se trude maksimalno navijati za Trumpa. Slovenci imaju svoju nevjestu ili suprugu gospodina Trumpa kao neku vrstu garancije da bi oni tu za neke stvari bili pitani. Ali ponavljam, sve to može imati određeni utjecaj, istaknuo je Kovač.
Najvažnije da Hrvatska ima jasnu politiku prema BiH
Sugovornik RTV HB zaključio je da je pak, prije svega, bitno da Hrvatska, kao država koja ima jasnu politiku prema Bosni i Hercegovini, koja želi da BiH krene putem integracije u Europsku uniju.
-Važno je da Hrvati budu, ne samo na papiru, nego zaista ravnopravan narod s druga dva naroda Bosne i Hercegovine, da Hrvati biraju svoje predstavnike u Bosni i Hercegovini i da nema nikakvih manipulacija. Također, da postoji i snažna gospodarska suradnja, da Hrvati i u Bosni i Hercegovini ekonomski što više ojačaju i da Hrvatska, kao država koja je članica NATO saveza i Europske unije, sa svojim vjerodostojnošću pomaže da se konstitutivnost - državotvornost Hrvata u BiH zaista osnaži i kao takvi bi onda osnaženi Hrvati u BiH mogli doprinositi stabilnosti Bosne i Hercegovine kao države tri državotvornih i ustavotvornih naroda, zaključuje Kovač.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku.
