– Danas je u Mostaru svečano obilježena 31. godišnjica osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, koja je proizašla iz prethodne Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Ova važna godišnjica obilježena je u organizaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskoga dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata u BiH.
Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače. Ključna poruka organizatora bila je da se ne zaboravi žrtva i borba hrvatskog naroda, posebno među mladim generacijama. Podsjećajući na teška ratna vremena, organizatori su istaknuli da su se Hrvati politički organizirali, prvo kroz Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosne, a potom i kroz Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, boreći se za opstanak i zaštitu svojih interesa.
HR HB supotpisnica Washingtonskog sporazuma
Ivo Čolak, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, istaknuo je važnost Hrvatske Republike Herceg-Bosne kao potpisnice Washingtonskog mirovnog sporazuma 18. ožujka 1994. godine.
"Hrvatska Republika Herceg-Bosna nastala je na temelju Owen-Stoltenbergova mirovnog plana i postojala je i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. godine, sve do svog samoukinuća, kada su zastupnici prenijeli ovlasti Vlade Herceg-Bosne na Vladu Federacije BiH," rekao je Čolak.
Bez HR HB danas ne bi imali ovakvu BiH
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH, Dragan Čović, naglasio je važnost organiziranosti hrvatskog naroda kroz Hrvatsku zajednicu i Republiku Herceg-Bosnu.
"Uvjeren sam da bez te organiziranosti, hrvatski narod ne bi bio u situaciji u kojoj je danas, da se bori za svoju jednakopravnost i da BiH smatra svojom domovinom. Siguran sam da bez Hrvatske Republike Herceg-Bosne, danas ne bismo imali ovakvu Bosnu i Hercegovinu," kazao je Čović.
Osigurati potpunu ravnopravnost hrvatskog naroda
Predsjednica Federacije BiH i Sabora Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Lidija Bradara, istaknula je kako je danas važno sjetiti se svih onih koji su položili svoje živote za slobodu.
"Na nama je, ovoj generaciji i politici, da osiguramo potpunu ravnopravnost hrvatskog naroda, zbog čega je i nastala ovakva Bosna i Hercegovina, koja treba biti zemlja jednakopravnih naroda i svih građana koji u njoj žive. Prošlost je bolna, ali moramo se okrenuti budućnosti," poručila je Bradara.
U drugom dijelu obilježavanja, održan je interaktivni okrugli stol na kojem se raspravljalo o povijesnom kontekstu nastanka i djelovanja Herceg-Bosne te o budućim izazovima za Hrvate i njihove političke predstavnike.
Predsjedništvu BiH nisu smetali mudžahedini
Hrvatski povjesničar Domagoj Knežević putem video linka podsjetio je kako tadašnje državne institucije u Sarajevu nisu zastupale interese Hrvata.
"U kolovozu 1993. godine, Predsjedništvo BiH nije reagiralo na činjenicu da su mnogi mudžahedini sudjelovali u etničkom čišćenju Hrvata iz Središnje Bosne," kazao je Knežević.
Hrvati se trebaju prestati opravdavati
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Dražen Barbarić, analizirao je povijesne i političke zablude koje su pratili genezu hrvatskog naroda na ovom području.
"Hrvati moraju postaviti na čvrste noge i dalje izgrađivati svoje institucije te se u argumentiranoj raspravi prestati opravdavati," istaknuo je Barbarić, naglasivši važnost racionalnog pristupa i historiografske obrade razdoblja koje je iza nas.
Tražiti zajednički dogovor
Zaključno, Dragan Čović je poručio: "Klanjamo se svakoj žrtvi i osuđujemo svaki zločin, ali onima koji komentiraju Hrvatsku zajednicu ili Republiku Herceg-Bosnu, treba jasno ukazati na povijesnu dimenziju i ono što su sami činili. Trebamo tražiti zajednički dogovor i osmisliti prostor u kojem živimo na organizacijski prihvatljiviji način nego što je to bilo u ratno vrijeme."
Naglašeno je da se okviri Međunarodne zajednice neće lako mijenjati u skorijoj budućnosti, no hrvatski narod se treba pripremati i jačati unutar sebe u svim segmentima društva, kako bi mogao ostvariti sva prava koja mu pripadaju, jednako kao i svima drugima u BiH.
