U Mostaru je obilježena 32. godišnjica raspuštanja logora "IV. osnovna škola", zloglasnog zatočeničkog objekta pod kontrolom Armije RBiH u kojemu su logoraši pretrpjeli teške torture te su svakodnevno vođeni na prve crte bojišnice za kopanje rovova, odakle se neki nikada nisu vratili.
Program obilježavanja započeo je svetom misom u katedrali Marije Majke Crkve, nakon čega je uslijedilo svečano polaganje vijenaca ispred Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
"Molili smo Boga da budemo ranjeni"
Sjećanja preživjelih ne blijede ni više od tri desetljeća kasnije. Josip Kordić imao je samo 21 godinu kada je zatočen. Izašao je u razmjeni tek nakon pet mjeseci, i to uslijed teškog ranjavanja u zatočeništvu.
"Nimalo lijepo. To su bile stalne torture, maltretiranja, zapostavljanje, udarci, baš jako loši životni trenuci", prisjeća se Kordić.
Prema iskazima zatočenika, logor je bio poprište teških kršenja Ženevskih konvencija. Tijekom nepunih devet mjeseci zarobljeništva, dogodile su se samo tri razmjene teških ranjenika. Bivši logoraš i predsjednik Hrvatske udruge logoraša HNŽ-a, Željko Mikulić, ističe kako su uvjeti bili neizdrživi.
"Svi mi koji smo ostajali u logoru molili smo Boga da i mi budemo teško ranjeni kako bismo bili razmijenjeni. To je bio pakao. To se ne može ispričati riječima. To je bilo maltretiranje, mučenje i izvođenje na prisilne radove", svjedoči Mikulić.
Poražavajuća statistika i povijesni kontekst
Kroz zloglasni logor u 4. osnovnoj školi prošao je 131 zarobljenik. Život je izgubilo njih 17, dok je više od polovice zatočenih ranjeno. Najmlađa žrtva imala je samo 17, a najstarija 54 godine. Iako za zločine u ovom logoru postoje sudske presude, preživjeli logoraši smatraju ih nedovoljnima i neadekvatnima u odnosu na pretrpljena zlodjela.
Na današnji dan prije 32 godine, nedugo nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma o prekidu rata između Hrvata i Bošnjaka, službeno su raspušteni svi logori koje su držale postrojbe Armije BiH i Hrvatskoga vijeća obrane. Podaci govore kako je Armija BiH pod svojom kontrolom imala ukupno 331 logor u kojima je bilo zarobljeno 14 i pol tisuća Hrvata.
Danas, bez obzira na to s koje su strane stajali u ratu, logoraši u javnost šalju samo jednu zajedničku poruku – da se ovakvo zlo više nikada i nikome ne ponovi.
Više u prilogu:
