Dosta aktivna rasprava o Bosni i Hercegovini vodila se na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, gdje je aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt podnio posljednje izvješće u svom mandatu.
Od svih izlaganja posebno je odjeknula poruka zamjenice američkog predstavnika pri UN-u Tammy Bruce, koja je najavila novu fazu međunarodne misije. Prema američkom stajalištu, nakon imenovanja novog visokog predstavnika, upravljanje državom morat će preuzeti domaći politički dužnosnici. Unatoč stavovima Rusije i Kine o potpunom ukidanju OHR-a te brojnim međusobnim prozivkama domaćih predstavnika, stav SAD-a i dalje ima najveću težinu u određivanju budućnosti BiH.
Priprema terena za domaće političare
Bivši ministar vanjskih poslova RH Miro Kovač ističe kako SAD ovakvim stavom daje jasnu naznaku transformacije odnosa u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, sljedeći visoki predstavnik trebao bi biti izabran u lipnju, a njegova će glavna američka zadaća biti priprema terena kako bi upravljanje državom postupno preuzeli ljudi izabrani na demokratskim izborima u BiH.
Pozadina Schmidtova odlaska
Iako je Schmidtov najavljeni odlazak ostavio brojne upitnike, politički analitičar i kolumnist dr. sc. Ivica Granić smatra ga očekivanim ishodom. Dok su službeni razlozi povlačenja privatne naravi, Granić tvrdi da je stvarni uzrok američki pritisak povezan s državnom imovinom i velikim energetskim interesima, prvenstveno Južnom plinskom interkonekcijom.
"Veliki su to biznisi, samo taj plinski je milijardu dolara. Tu je i opća nesigurnost u BiH na svim razinama, od odnosa Banje Luke i Sarajeva do situacije unutar Federacije koja je jako trusna", objašnjava Granić, dodajući kako smo naviknuli da rješavanje kriza u ovom dijelu svijeta tradicionalno ovisi o Amerikancima.
Ključna uloga Hrvatske
S najavom smanjenja međunarodnog intervencionizma, uloga Republike Hrvatske u zaštiti prava Hrvata u BiH mogla bi postati još važnija. Granić upozorava da službeni Zagreb mora pomno pratiti procese kako se ne bi ponovila, prema njegovim riječima, pogubna politika iz vremena Račana i Mesića, naglašavajući da su se odnosi u međuvremenu ipak doveli u realnije okvire.
Da je trenutak ključan, slaže se i Miro Kovač. On upozorava da aktualna američka administracija ima drugačiji pogled na razvoj događaja u BiH od prethodne.
"Za Hrvatsku i Hrvate u BiH sada je ključno zauzeti inteligentan stav kako bi se interesi Hrvata, kao jednog od triju državotvornih naroda, u budućim vremenima mogli adekvatno formulirati i zadovoljiti", zaključuje Kovač.
Iz svega je jasno da će američka administracija u nadolazećem razdoblju nastojati ostvariti svoje poslovne interese u Bosni i Hercegovini, prije svega kroz projekt Južne plinske interkonekcije, ali preko novog visokog predstavnika i na znatno suptilniji način.
