Predsjedatelj i bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se na proljetnom plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu. Iako je dio svog govora posvetio napretku BiH na europskom putu, Bećirovićevo izlaganje obilježilo je još jedno negiranje temeljnih načela Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnih prava hrvatskog naroda u BiH.
Na izravno i precizno pitanje Zsolta Németha, izvjestitelja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe za praćenje ispunjavanja obveza BiH, koje je glasilo: "Podržavate li pravo hrvatske zajednice da bira vlastitog člana u državno Predsjedništvo? I ako da, kakvo pravno rješenje predviđate kako biste pronašli rješenje za ovaj dugotrajni problem?", Bećirović je izbjegao konkretan odgovor te se poslužio dobro poznatim unitarističkim podvalama i jezičnim manipulacijama.
Bećirović je ustvrdio da se u Predsjedništvo BiH biraju tri člana, pri čemu je za hrvatskog člana iskoristio protuustavnu i apsurdnu sintagmu "iz reda hrvatskog naroda", dodajući da je trenutačni (nominalno) hrvatski član (Željko Komšić koji je izabran Bošnjačkim glasovima i nametnut Hrvatima) "na potpuno legalan način izabran od građana Bosne i Hercegovine" te da kao takav "treba da vodi računa o ljudskim pravima svih građana i naroda". Uz to je izborni model koji bi jamčio Hrvatima biranje vlastitog predstavnika nazvao "novim etničkim linijama razdvajanja" i "etničkim aparthejdom".
Ovakav odgovor je skandalozan i protuustavan smatra politolog i novinar Branimir Galić te navodi i zašto.
"U Članku 5 Ustava Bosne i Hercegovine jasno se navodi da se radi o hrvatskom, srpskom i bošnjačkom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Pored toga, glasački listić - kada biramo članove Predsjedništva - nam potvrđuje isto", kazao je Galić za Radioteleviziju Herceg-Bosne.
Bećiroviću je ubrzo odgovor stigao i od minsitra pravde Bosne i Hercegovine.
Bećirović je dalje u svom odgovoru na postavljeno pitanje o nezadovoljstva Hrvata rekao kako više nema mjesta etničkim podjelama i aparthejdu, aludirajući na izmjene Izbornog zakona.
Da je legitimno političko predstavljanje temeljno ustavno načelo, potvrdio je i Ustavni sud BiH u presudi "Ljubić", kazao je Galić i na kraju naveo kako sve presude ESLJP nigdje ne spominju da BiH treba biti uređena po principu jedan čovjek-jedan glas.
