Bosna i Hercegovina neće primiti prvu tranšu bespovratnih sredstava od 70 milijuna eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan zbog neispunjenja triju ključnih uvjeta. Iako je ispunila 110 od 113 potrebnih uvjeta, Europska komisija zahtijeva potpunu usklađenost.
Tri preostala uvjeta uključuju prijenos nadležnosti s entiteta na državu, što je za srpsku politiku u BiH neprihvatljivo. Konkretno, traži se ukidanje entitetskog veta na odluke o državnoj pomoći, uvođenje jedinstvenog broja za hitne pozive i imenovanje sudaca u Ustavnom sudu BiH.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović objašnjava da "sirotinju nitko ne voli u svom društvu", te da su uvjeti postavljeni kao dio nužnih reformi jer "nema besplatnog ručka". Iako je usvajanje proračuna uspjelo, ostali ključni uvjeti nisu realizirani.
Politolog Danijel Vidović napominje kako "BiH ovako ustrojena nije kapacitirana za pristup EU" bez ustupaka od strane Unije, što je teško očekivati. Vidović također naglašava odgovornost međunarodne zajednice, ističući da je sadašnje uređenje rezultat mirovnog sporazuma.
Sredstva iz Plana rasta bila su namijenjena infrastrukturnim projektima, no politička neslaganja među koalicijskim partnerima onemogućila su pristup tim fondovima. Pavlović ističe da nedostatak suradnje dovodi do gubitka prijeko potrebnih sredstava za razvoj.
Stručnjaci upozoravaju da međunarodna zajednica mora uvažavati specifičnosti BiH, umjesto pokušaja nametanja rješenja koja ne odgovaraju lokalnom kontekstu. Ova situacija pokazuje izazove s kojima se BiH suočava u europskim integracijama, zahtijevajući dublje razumijevanje i prilagodbu pristupa.
