Predsjedateljica Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je novinarima da su na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH utvrdili Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprječavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje te će ga uputiti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na razmatranje po hitnom postupku.
Navela je da je prije dva dana od Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine dobila prijedlog ovog zakona, koji je odmah upućen svim ministrima kako bi ga mogli proučiti, nakon čega je danas vođena kvalitetna rasprava na sjednici Vijeća ministara, s ciljem ispunjavanja obveza iz Moneyvala i sprječavanja stavljanja Bosne i Hercegovine na „sivu listu“, javlja Fena.
– Imamo još jedan zakon koji trebamo dobiti iz Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. Svaki put potičemo resore nadležne za obveze i prioritete Bosne i Hercegovine da to učine što prije. Danas smo, uz kvalitetnu raspravu, utvrdili prijedlog zakona i uputili ga Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnom postupku – istaknula je Krišto.
Na novinarsko pitanje kakvi su izgledi da BiH ne završi na „sivoj listi“ Moneyvala, Krišto je odgovorila da na razini Vijeća ministara stalno upozoravaju ministre nadležne za postupanje prema preporukama Moneyvala.
– Ministarstvo pravde sada je na potezu da nam predloži zakon za koji je nadležno. Nadam se da će biti kao i ovaj. Kada će zakon biti usvojen, to je stvar Parlamentarne skupštine BiH. Naša je obveza učiniti sve i tražiti da svaki nadležni resor dostavi prijedlog, a institucije da ga, u skladu sa svojim zakonskim i poslovničkim procedurama, usvoje – kazala je Krišto.
Navela je da se na današnjoj sjednici raspravljalo i o prijedlogu odluke o uvođenju carina na uvoz čelika.
– To je odluka koja je već bila na dnevnom redu prije dvije sjednice Vijeća ministara BiH, kada su, na prijedlog resornog ministra, pribavljena mišljenja vlada entiteta. Želim ponoviti da je Ustav jasno definirao nadležnost institucija BiH kada je riječ o vanjskotrgovinskoj politici i carinama, tako da je to isključiva nadležnost institucija Vijeća ministara. U tom kontekstu odluka ima pravno utemeljenje. Međutim, sam sadržaj i konkretna odluka temelje se na privremenim mjerama koje, sukladno Zakonu o vanjskoj trgovini i vanjskotrgovinskoj politici, može uvoditi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine – kazala je Krišto.
Dodala je da se u prijedlogu odluke poziva i na mišljenje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koja je u jednom trenutku podržala donošenje takve mjere, ali je kasnije drugim zaključkom stavila izvan snage svoju prethodnu odluku.
– Ti su zaključci u tom trenutku imali određeno pravno utemeljenje u pogledu poštivanja procedure. Međutim, donošenjem takve odluke kršili bismo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i pravila Svjetske trgovinske organizacije. Time bismo otvorili mogućnost uvođenja zaštitnih mjera i prema nama za druge proizvode. S druge strane, povećanje carina na čelik sada se predlaže na 20 posto, dok je prethodna odluka predviđala 30 posto, što izgleda kao da smo na tržnici pa smanjujemo cijenu – rekla je predsjedateljica Vijeća ministara BiH.
Istaknula je da je vođena kvalitetna rasprava, ali da resorni ministar nije uspio uvjeriti članove Vijeća ministara u opravdanost uvođenja takvih mjera.
– Razgovarali smo i o mogućnosti da, ako su neke druge države prema nama uvele zaštitne mjere, poput Srbija, odgovorimo na temelju reciprociteta, jer za to postoji pravni osnov. Međutim, resorni ministar nije bio za to, već je predložio ovakvu odluku. U prvom krugu glasovanja odluka nije dobila potrebnu većinu, a ministar je zatražio da se o njoj ponovno izjasnimo u drugom krugu na jednoj od sljedećih sjednica – pojasnila je Krišto.
Prema njezinim riječima, potrebno je pažljivo procijeniti kako uvođenje takvih mjera utječe na tržište i gospodarstvo Bosne i Hercegovine.
– Imamo 28 poduzeća koja su dostavila mišljenja i analize o tome koliko bi takva odluka povećala troškove i koliki bi to bio udar na gospodarstvo i tržište Bosne i Hercegovine, te smatraju da je prijedlog odluke u ovom obliku neprihvatljiv – kazala je Krišto.
