Predstavnici tri oporbene stranke iz Republike Srpske i stranaka sarajevske Trojke trebali bi sutra potpisati novi koalicijski sporazum, kojim bi pokušali formirati novu vlast na razini države. Međutim, hrvatski predstavnici nisu uključeni u ovaj proces, iako rastu politički pritisci da se priključe, unatoč činjenici da ni tada nova većina ne bi imala potrebnu snagu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Od nove koalicije na državnoj razini koja bi uključivala srpsku i bošnjačku Trojku te HDZ BiH, izgledno je nema ništa, unatoč budućem sporazumu dviju "trojki".
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH, u izjavi 5. svibnja poručio je:
"Oni imaju svoju politiku i rade ono što misle da je najbolje uraditi, a naše i moje je da štitimo poziciju hrvatskog naroda, a Bosne i Hercegovine zajedno kroz to. A sve druge igre i igrokazi neka ostaju za njih, ne bih se uopće upuštao u to. Imali su prigodu poslije razgovora na Kupresu da to provedemo, jasno je da to nisu proveli i to je tako."
Neboјša Vukanović, predsjednik stranke Za pravdu i red, 7. svibnja komentirao je odnose s HDZ-om:
"On vjerojatno misli da mi njemu nismo isporučili Izborni zakon koji mu nitko ne može obećati. Mi smo rekli da ako se vi dogovorite s Bošnjacima, nije nikakav problem. Ne mogu Srbi i Hrvati u Zastupničkom domu i Domu naroda svi da glasuju, donijeti to."
Od glavnih protagonista potencijalne nove vladajuće većine i dalje nema odgovora na ključna pitanja: kako misle smijeniti SNSD-ove kadrove iz Vijeća ministara te, ako to i učine, s kojom većinom u Domu naroda misle usvajati potrebne proeuropske zakone i reforme? Ipak, Vukanović je posljednjih dana zaprijetio HDZ-u BiH da će, ako ne pristanu na sporazum, pokrenuti u Zastupničkom domu smjenu Borjane Krišto i Marinka Čavare.
Politički analitičar Danijel Vidović upozorava da bi takvi potezi mogli imati više negativnih nego korisnih posljedica:
"Mislim da bi to bio dobar korak da se testiraju neke stvari i da se testira iskrenost odnosa i na razini Federacije i da vidimo što bi to donijelo novo na političkoj sceni u BiH. A što znače smijene, ako se ne mogu imenovati novi kadrovi, to je samo produbljivanje krize."
Vidović smatra da hrvatski predstavnici nemaju neku veliku potrebu zalijetati se u proces formiranja nove koalicije, prvenstveno zbog izostanka dogovora oko Izbornog zakona.
"Nažalost iz političkog Sarajeva opet nema spremnosti da se pristane i na one minimalne uvjete koji su davno dogovoreni još u Bruxellesu 2013. godine između političkih predstavnika svih najznačajnijih stranaka, pa iz svih stranaka iz političkog Sarajeva koje su potpisale legitimno političko predstavljanje."
Iako dvije Trojke, uz podršku još triju bošnjačkih stranaka, u Zastupničkom domu nemaju potreban kapacitet za stabilnu vlast, ulogu medijatora formiranja nove koalicije bez SNSD-a Milorada Dodika, čini se, preuzima Velika Britanija. Njezin ministar vanjskih poslova ovih dana boravio je u BiH.
Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH (SDP), poručuje:
"Treba podržati ta nastojanja, to nije pod patronatom nijedne velike sile. To je autohtoni domaći dogovor odgovornih političkih predstavnika, a koji ima podršku demokratskog svijeta, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo."
Vidović pak primjećuje da Britanci koriste prazninu nastalu povlačenjem SAD-a iz procesa na jugoistoku Europe:
"Koriste prazan prostor naglim povlačenjem američke administracije iz ovih procesa koji se odvijaju na jugoistoku Europe, e sad koliko će taj vakuum trajati, hoće li se Amerikanci vratiti i u kojoj formi ostaje za vidjeti. Ja mislim da to povlačenje neće dugo trajati."
Ustav BiH, iako složen, osigurao je kakav-takav mir pod izravnim utjecajem SAD-a, a za bilo kakve ozbiljne promjene potreban je širok politički konsenzus koji trenutačno nije na vidiku. Stoga se postavlja pitanje čemu inzistiranje na novoj vlasti koja nema potrebne ustavne kapacitete, bez obzira na ulogu Milorada Dodika.
