Proizvodnja u poljoprivrednom sektoru Bosne i Hercegovine opada, te je država sve ovisnija o uvozu hrane. Brojke uvoza rastu iz godine u godinu, ruralna područja se napuštaju, a upravo je ruralna demografija važna za razvoj poljoprivrede.
"Mi smo smo prošle godine imali deficita u hrani više od 2 milijarde maraka. Ove godine za 7 mjeseci taj deficit je već negdje oko milijardu i osamsto maraka. Samo u hrani."
"Nažalost mi smo već naša sela, mogu reći, potpuno izgubili. Ali selo je, trebamo dobro zapamtiti, da je selo stub države, a ne grad", kazao je dr. sc. Midhat Glavić.
Stoga se Bosna i Hercegovina treba usredotočiti na proizvodnju hrane. Prema teoriji Charlesa Darwina preživljavaju samo oni skloni promjeni. A upravo promjenu u poljodjelstvu nudi održiva energetska opskrba.
Sve promjene teže k tome da se poveća domaća proizvodnja i smanje troškovi proizvodnje. Nažalost, poljoprivrednim proizvođačima se održive mjere tek dugoročno vraćaju, ali itekako su bitne.
"Jedna od mjera održive poljoprivrede jeste da se smanji upotreba kemijskih sredstava i da se poveća upotreba tih biopestcida koje čak poljoprivredni proizvođači mogu sami proizvoditi. jedna od mjera koja je za naše uslove, ako hoće prođe, jeste da se radi kombinacija agrosolarstva da se proizvodi i električna energija i da se ujedno povećava sama ta poljoprivredna proizvodnja", kazao je Glavić.
Nove mjere ne utječu samo na biljnu, nego i na animalnu proizvodnju. Poruka je jasna. Razvoj poljoprivrednog sektora i život u skladu s prirodom moguć je kroz održivu budućnost.
