Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović na današnjoj je sjednici postavio pitanje ministru pravde BiH Davoru Bunozi o konkretnim pravnim i praktičnim problemima s kojima se jedinice lokalne samouprave suočavaju u vezi s pitanjem državne imovine, postoji li rizik nastanka štetnih pravnih ili financijskih posljedica te na koji bi se način one mogle očitovati, osobito imajući u vidu trenutačno aktivne sudske postupke.
Konkretni problemi
Ministar pravde BiH Davor Bunoza kazao je kako je nedavno, na njihovu inicijativu, održao sastanak s predstavnicima Saveza općina i gradova Federacije BiH iz različitih političkih stranaka te je, kako je naveo, ostao, blago rečeno, šokiran onime što su mu iznijeli, piše Fena.
– Konkretni problemi s kojima se suočavaju zbog nepostojanja regulative u vezi s državnom imovinom odnose se na povlačenje investicija, nemogućnost ulaganja te nemogućnost izgradnje objekata – stambenih zgrada, bolnica, cesta i slično. Sve je to faktički zaustavljeno, iako su općine i gradovi oduvijek imali pravo raspolaganja i upravljanja građevinskim zemljištem, što im je bilo zajamčeno čak i Ustavom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, člankom 80., a navedeno je i u odluci Ustavnog suda BiH U4/20. Danas je, međutim, upitno mogu li to pravo uopće ostvariti – rekao je Bunoza.
Zabrane
Dodao je kako je izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2022. godine, koje je nametnuo visoki predstavnik, zabrana proširena i na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište.
– Posebno zabrinjava činjenica da je pravobraniteljstvo u posljednje tri godine pokrenulo, odnosno da vodi aktivne sudske postupke vezane uz državnu imovinu, i to isključivo na području Federacije Bosne i Hercegovine. Tu informaciju dobio sam od VSTV-a, dok mi je iz pravobraniteljstva rečeno da te podatke ne mogu dostaviti – naveo je Bunoza.
Istaknuo je kako, uz izgubljene investicije i razvojne prilike, postoji opasnost da će pravne osobe i investitori koji su ulagali na temelju valjanih dozvola, a kojima se u sudskim postupcima retroaktivno poništavaju te dozvole, pokrenuti postupke za naknadu štete.
– Ne treba zaboraviti da smo nedavno isplatili 110 milijuna maraka odštete investitoru koji nije uložio niti jednu marku, a možemo samo zamisliti što će se dogoditi s investitorima koji su u dobroj vjeri uložili milijune – upozorio je Bunoza.
Dodao je i kako su mu predstavnici općina rekli da su sredstva za izgradnju bolnica osigurana, ali da se boje započeti gradnju jer ne znaju kakva je pravna praksa u vezi s gradskim građevinskim zemljištem, pa umjesto izgradnje bolnica plaćaju penale zbog neiskorištenih sredstava.
– Sasvim je jasno da je rješenje donošenje zakona na državnoj razini koji bi regulirao pitanje državne imovine, u skladu s uputama Ustavnog suda BiH iz odluke U1/11, tako da se državna imovina zakonski uredi i raspodijeli sukladno ustavnim nadležnostima države, entiteta, županija i jedinica lokalne samouprave, čime bi se osigurala ustavna imovinska harmonija i pravna sigurnost u pravnom prometu.
Politička volja
Međutim, kako ne postoji politička volja, jedino logično rješenje jest da onaj tko je nametnuo zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom donese autentično tumačenje, osobito u dijelu koji se odnosi na gradsko zemljište. I međunarodna izvješća, kao i jučerašnje izvješće Vijeća Europe, jasno ukazuju da je riječ o velikom problemu za razvoj BiH – rekao je Bunoza.
Dragan Čović izjavio je kako je zadovoljan odgovorom ministra, ali smatra da se na ovaj način neće dogoditi ništa značajno po pitanju državne imovine, koja, kako je naveo, „nadilazi sve probleme o kojima se govori posljednje četiri godine“.
– Ovdje se ne radi o milijunima, nego o milijardama maraka, samo na području Federacije BiH, pri čemu je problem jednako prisutan u svim njezinim dijelovima. Uvjeren sam da ni dodatno tumačenje onoga tko je nametnuo ovu odluku neće biti dovoljno te da će se sve i dalje odugovlačiti, kao što ne postoji politički ambijent za donošenje odgovarajućeg zakona. Da je postojao, zakon bi bio donesen u posljednjih 20 godina. Stoga predlažem da izvršimo pritisak na osobu koja je nametnula ova privremena rješenja da ih povuče, kako bi se omogućilo normalno funkcioniranje i razvoj gospodarstva te ulaganja, dok politika ne postane dovoljno zrela, svjesna i odgovorna za donošenje adekvatnog zakona – zaključio je Čović.
