Kao i prethodnih nekoliko godina razdoblje rane jeseni rezervirano je za posjet predsjednice Europske komisije našoj i susjednim zemljama. Sad već tradicionalni posjet uoči objavljivanja godišnjeg izvješća o napretku zemalja kandidatkinja, dolazi u trenutku kada se Europska unija suočava s brojnim vanjskim i unutarnjim izazovima, ali ona preko njega šalje poruku kako nije zaboravljena politika proširenja.
"Ipak ima vremena za zemlje Zapadnog Balkana i dolazi u posjet. U samoj Bosni i Hercegovini očekuje je politička situacija koja je puno više fokusirana na samo drugostupanjsku presudu protiv Milorada Dodika i posljedice koje proizlaze iz toga. Pripreme za prijevremene izbore, situaciju vezanu za Vladu RS-a i generalno na neki način situaciju koja postoji u vladajućoj koaliciji na držanoj razini", kazao je analitičar Inicijative za europsku sigurnost Adi Ćerimagaić.
Naše vlasti, ali i vlasti ostalih zemalja kandidatkinja u regiji bi trebale biti ohrabrene na putu provođenja reformi, ali i Europska unija želi zbog specifičnih geopolitičkih okolnosti pokazati kako je prisutna na ovom području.
"Zato što i ostali geopolitički akteri su jako aktivni na ovom području i svako odsustvo Europske unije koriste neki drugi igrači poput Rusije ili Irana i nastoje zauzeti mjesto Unije. Vjerojatno ćemo imati poruke da vlasti nastave raditi na reformama i zatome te neke kratkoročne svoje političke ciljeve", objašnjava politolog i novinar Branimir Galić.
"Ja ne očekujem ništa specijalno, ona posjećuje Zapadni Balkan kako bi rekla da ona očekuje da se Europa ujedini i da oni nas tamo čekaju otvorenim ruku. Ali i da mi moramo biti još bolji, dok su oni uvijek tu za nas. Očekujem ono što je ona rekla kada je bila kod nas u Makedoniji ranije što se često potencira da smo mi napravili sve što treba, ali nedostaje još malo", riječi su doc. dr. Gorana Kitevskog.
Mamac privlačenja Europskoj uniji za zemlje zapadnog Balkana su svakako velika sredstva iz Plana rasta, ali ta sredstva tek treba povući u sljedećem razdoblju, dok Bosni i Hercegovini tek treba biti odobrena nedavno poslana Reformska agenda.
"Ideja Europske komisije bila je da svakih šest mjeseci do 2027. se pravi presjek što je urađeno i da nagradi ono što je urađeno kroz novac za projekte koji su dogovorili Europska komisija i zemlje kandidatkinje. U ovom trenutku, barem prema onome što Europska komisija dijeli u javnosti, napredak u ispunjavanju tih koraka ni u drugim zemljama nije na nekoj zavidnoj razini. Ostaje za vidjeti kako će taj Plan rasta proći kako će se Europska komisija odnositi prema tome i u drugim zemljama i vjerujem da će tako onda biti i za BiH", kazao je Ćerimagić.
"Zapadni Balkan je proeuropski i građani su proeuropski, ali ne znaju zašto. Mora se pokazati neka dodatna inicijativa iz Europske unije da se održi taj status qou i ne ide se ni lijevo ni desno i zato su te inicijative s nekim financijskim izdvajanjima koje su obećane i za Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju dobre", zaključuje Kitevski.
Mnoga iskustva iz prošlosti, ali i odnos Europske unije prema Ukrajini i Moladaviji u procesu priključivanja Europskoj uniji potvrđuju kako je taj proces u mnogočemu politički proces. Zbog toga i Von der Leyen svojim dolaskom šalje političku poruku kako Europska unija vidi ovaj širi prostor kao budući prostor Unije. No, da bi se to realiziralo bit će potrebno dosta političke volje i strpljenja kako od same Unije tako i zemalja kandidatkinja.
Više u prilogu:
