„Istraživanja pokazuju da je starokršćanska bazilika u mostarskom naselju Cim sjedište mitske-izgubljene rimske biskupije Sarssenterum“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne pročelnik studija Arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc.Tino Tomas nakon najnovijih istraživanja koja su rađena na tom lokalitetu. Objasnio je kako samo biskupska središta imaju iste elemente koji su otkriveni i na ovoj
bazilici.
„Riječ je o bazilici iz sredine petog do početka šestog stoljeća. S obzirom na njene dimenzije, monumentalnost, način gradnje, bogati crkveni namještaj, nalaz svetačkih moćnika, južno uz zgradu crkve je grobna kapela sve to sugerira o jednom važnom starokršćanskom centru. Pronašli smo i ostatke pogrebne menze – udubljene kamene blokove koji su služili za prinošenje žrtava u čast bitnih pokojnika. Takve pogrebne menze vežemo samo za najvažnije starokršćanske centre. Za sada ne postoji pandan ovako značajnom starokršćanskom sakralnom objektu na prostoru Hercegovine. To nije samo moje mišljenje, aono je kreirano nedavnim pronalascima“, rekao je dr. Tomas.
Naveo je kako je najveća koncentracija stećaka na prostoru Huma i Bosne. „Stećci nemaju nikakve veze s bogumilima. Mit o bogumilima je iskorišten u različite plitke ideologije i usiljen je u potragu za nekim nacionalnim identitetima“, rekao je dr. sc. Tomas. Dodao je kako su pod stećcima bile pokapane tri glavne kršćanske konfesije – katolici, crkva bosanskai pravoslavci.
„Prije nas ovdje nisu živjeli Iliri, nego Delmati, Ardijejci, Daorsi, Narensi, Dezitijati, Mezeji i drugi“, kazao je dr. sc. Tomas. Objasnio je kako su sve one koji su živjeli u nekadašnjoj rimskoj provinciji Ilirik nazvali Ilirima, ali da ti narodi i plemena nisu bili Iliri niti su se tako osjećali. „Te pojmove treba koristiti uvjetno jer padamo u zamku kreiranja lažnih identiteta.“
Istaknuo je kako se upravo u ovim trenutcima uništavaju brojne gomile i gradine na područjucijele BiH. „Prvi val uništavanja bio je ‘smiljomanija’, a drugi solarne elektrane. Svugdje usvijetu prije takvih aktivnosti provode se arheološke studije o utjecaju na baštinu. Nažalostnaše institucije su devastirane po pitanju arheološkog garda. Najviše je to pitanje nebrige.
Krivac je onaj koji za to izdaje dozvole. Zato naše društvo i smatraju zaostalim“, kazao je dr. sc. Tomas. Objasnio je kako gomile i gradine predstavljaju očuvane, posebne prapovijesne krajolike stare i četiri tisuće godina. Rekao je kako se u gospodarskom i turističkom smislu kulturno-povijesna arheološka baština promatra kao neprofitabilni mastodont, ali da kroz turizam može doživjeti ekonomsku konverziju te da se njome treba upravljati na siguran i održiv način jer je u političko- društvenom kontekstu sposobna oblikovati budućnost.
O mitomaniji kod Hrvata, Bošnjaka, Srba, Bugara, Makedonaca, Grka, Albanaca, Crnogoraca… važnosti arheoloških nalazišta i njihove povezanosti oblikovanja identiteta svakog naroda, kao i o problemima s čestim pljačkama nalazišta više u videu emisije Kompas.
