Situacija oko državne vlasti u Bosni i Hercegovini postaje sve složenija. Nakon što je jedan od proeuropskih zakona, Zakon o VSTV-u, nedavno odbijen u Domu naroda, jučer je u Zastupničkom domu odbijen i Zakon o Sudu BiH.
Istovremeno su po prijedlogu dosadašnje oporbe usvojene izmjene Zakona o Vijeću ministara koje omogućuju izbor smijenjenog ministra ili onog koji podnese ostavku u Zastupničkom domu, ukoliko ga ne predloži predsjedatelj Vijeća ministara.
Iako nova parlamentarna većina nema ovlasti usvajati zakone kroz oba doma Parlamentarne skupštine, zastupnica Darijana Filipović ističe da su jučer nastavili destruktivno djelovanje donoseći protuustavne izmjene Zakona o Vijeću ministara. Cilj je imenovanje novog ministra sigurnosti, a prijedlog predviđa da ako predsjedatelj ili predsjedateljica Vijeća ministara ne predlože nedostajućeg ministra u roku od 14 dana od odlaska prethodnog, to pravo ima Zastupnički dom. Filipović upozorava da su hrvatski zastupnici slali upozorenja svojim kolegama, ali bez uspjeha.
„Oni nisu ni pokazali iznenađenje, nego jasno znaju o čemu se radi – neracionalan politički proces razgradnje Ustava u svrhu vlastitih ambicija i ciljeva, posebno oko prekompozicije vladajuće strukture u Vijeću ministara“, kaže Filipović. Dodaje kako je Zastupnički dom samo jedna instanca i da zakon mora proći i Dom naroda, što, vjeruje, neće biti slučaj. „Postoji i mogućnost apelacije Ustavnom sudu koji će potvrditi ono što govorim.“
Na europskom putu BiH ostaju dva ključna zakona iz oblasti pravosuđa. Prijedlog Zakona o VSTV-u odbijen je prošli tjedan u Domu naroda. Ministar pravde Davor Bunoza naglašava kontradiktornost pojedinih izaslanika koji su se pozivali na preporuke Venecijanske komisije, a potom davali suprotne prijedloge.
„Uputa Venecijanske komisije, s kojom se u potpunosti slažem, nalaže da pravosuđe i Zakon o VSTV-u trebaju biti zasnovani na stručnosti, poštujući etničke, regionalne i spolne razlike u BiH. Unatoč tome, iz nestručnih razloga zakon nije prošao. Razumijem političku situaciju, no žao mi je jer sam često odustajao od nekih stvari samo da ne zaustavimo europski put BiH“, rekao je Bunoza.
Drugi važan zakon je Zakon o sudu BiH, čiji prijedlog stoji u Domu naroda, dok je njegov drugi prijedlog od Naše stranke odbijen u Zastupničkom domu.
Filipović komentira da „ponekad političke ambicije i ranije započeti procesi imaju prednost nad europskim zakonima“. Dodaje kako je HDZ BiH podržao ovaj zakon, iako nije bio njihov prijedlog, te da u Domu naroda imaju vlastiti prijedlog koji će se razmatrati idući tjedan. „Ovo je vjerojatno posljednja šansa za ozbiljnost u procesu“, zaključuje.
Europski put Bosne i Hercegovine je u zastoju. Dok je državna vlast na višoj razini potpuno nefunkcionalna, parlamentarna većina djeluje fragmentirano, što dodatno komplicira političku situaciju u zemlji.
Više u prilogu:
